Arhiv tekstova

Upravo se navršilo pet godina od osnivanja Hrvatske čitaonice u Subotici (veljača 2002.), čije je djelovanje ostavilo vidljive programe (rezultate) u hrvatskoj zajednici u Vojvodini. Hrvatska čitaonica je svojim programima željela povezati Hrvate diljem Vojvodine, što je očitovala u nekoliko značajnih projekata među kojima su Susret pučkih pjesnika »Lira naiva«, Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku i Dani Balinta Vujkova s podnaslovom »Dani hrvatske knjige i riječi«. 

Djelovanje se proširuje nakladom, filmskom produkcijom i zvučnom edicijom. Ova široka djelatnost svjedoči o velikom entuzijazmu profesionalaca koji djeluju u amaterskim uvjetima s obzirom na svoj status unutar zajednice. 

SUSRET PJESNIKA AMATERA »LIRA NAIVA«: Ravnateljica Hrvatske čitaonice Katarina Čeliković kaže kako je prije pet godina rođena ideja o godišnjem susretu pučkih pjesnika u organizaciji Hrvatske čitaonice i  Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«. 

»Po prvi puta okupilo se sedamnaest pjesnika iz Srijema, Podunavlja, Sombora i Subotice s okolicom. Oni su na svoj način izrazili potrebu za međusobnim upoznavanjem i potrebu pisanja na materinjem jeziku, napose na ikavici, o odnosu prema tzv. naivnoj poeziji, zbog čega su često istisnuti iz časopisa i drugih medija. Ideja je prisutna mnogo ranije, još devedesetih godina, kada su pokojni pjesnik Jakov Kopilović i prof. Bela Gabrić u okviru Instituta ‘Ivan Antunović’ zvali starije pjesnikinje na nastupe u okviru književnih večeri. Prof. Gabrić je priređivao i književni dodatak u listu ‘Bačko klasje’, a Jakov Kopilović ih je nazvao ‘Bunjevčice, sestrice ravnice’. Svake je godine broj sudionika rastao sve do prošle godine, kada ih je bilo četrdesetak iz Vojvodine i iz Republike Hrvatske».

Na susretima »Lira naiva« okupljaju se pjesnici različite dobi, naobrazbe ali i pjesničkog »statusa«. Ima među njima i tzv. priznatih pjesnika i onih koji pišu prve stihove. Ostvaruju se i zaključci s prvog susreta održanog u Subotici, gdje je jedan od zaključaka bio otvaranje stalne rubrike u tjedniku »Hrvatska riječ« i suradnja s časopisom za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni«. Svi su sudionici pjesničkog susreta predstavljeni u »Hrvatskoj riječi«, a nekoliko je zastupljeno i u »Klasju«. Važno je primijetiti kako se u mnogim mjestima formiraju literarne sekcije i otvaraju čitaonice s knjižnim fondovima poput kulturnih oaza.

AFIRMACIJA NARODNOG GOVORA: »Temeljna svrha susreta pučkih pjesnika pod nazivom ‘Lira naiva’ je okupljanje i poticanje pjesnika na pisanje bunjevačkom i šokačkom ikavicom te suvremenim hrvatskim jezikom. Poznato je kako se govor Bunjevaca i Šokaca sve manje upotrebljava, a da se hrvatski jezik dugo nije čuo u medijima, a napose u školskom sustavu. Susreti vojvođanskih pjesnika Hrvata pružaju mogućnost afirmacije narodnog govora, uspostavljanja kriterija po kojima će netko biti prepoznat kao pjesnik, ali i najvažniji sastojak, određenja naroda, jer narod živi u jeziku. Ovi pjesnici pišu različito. Neki u desetercima, neki slobodnim stihom, bilježe običaje i ljude, čuvaju tradiciju. A narodni im govor pruža široke mogućnosti. Čini se kako je ovo ujedno i antiglobalizacijski pokret u kojem će hrvatski narod na ovim prostorima sačuvati svoju samobitnost«, kaže Katarina Čeliković. 

Uoči susreta pjesnika, svake je godine tiskana zbirka izabranih stihova i prikazana na književnoj večeri, kojom završavaju susreti, a predstavili su ih Milovan Miković, Zvonko Sarić, dr. Andrija Kopilović i Katarina Čeliković. Ove će godine s pjesnicima biti književnik iz Novog Sada Petko Vojnić Purčar, što ukazuje na dobar put za uspostavljanje zdravog odnosa između pučke literature i elitne književnosti, jer jedna drugoj mogu biti poticaj ili uzor.    

NAČIN PREDSTAVLJANJA KNJIŽEVNE BAŠTINE I SUV-REMENE KNJIŽEVNOSTI: Jedno od osnovnih pitanja na početku djelovanja Hrvatske čitaonice, bio je način približavanja i predstavljanja književne baštine i suvremene književnosti što široj publici. Najpristupačniji vid predstavljanja književne suvremene produkcije bio je upravo na susretima pjesnika, jer se susreti organiziraju svaki puta u drugom mjestu gdje žive Hrvati (Subotica, Sombor, Golubinci, Vajska, ove godine Bački Monoštor), a na književnoj večeri okupi se i staro i mlado, u organizaciju se uključi mjesna udruga i svi žive za tu priredbu. 

»Kako publika reagira na ovu vrstu ‘lire’, pokazala je i prva preljska književna večer 15. veljače ove godine, kada je pred prepunom dvoranom Hrvatskoga kulturnog centra ‘Bunjevačko kolo’ bila predstavljena likovno-poetska knjiga Nedeljke Šarčević i Cilike Dulić ‘Disnotor i prelo’. Od ovakvih se priredbi poslije dugo živi. Drugi vid popularizacije književnosti bio je rad s djecom i mladima na polju lijepog kazivanja stihova, kaže Katarina Čeliković i ističe kako su recitatori sada već rado viđeni na svim priredbama, postižu zavidne rezultate i u natjecanjima, a rad s recitatorima predstavlja u budućnosti važnu stepenicu u stvaranju mladih voditelja, možda čak i glumaca, spikera, jer oni kroz stihove upoznaju pjesnike iz Hrvatske i domaće pisce.

DANI BALINTA VUJKOVA: U prezentaciji naše književne baštine najdalje se otišlo u trodnevnoj manifestaciji Dani Balinta Vujkova s podnaslovom »Dani hrvatske knjige i riječi«. Tijekom tri dana književnošću se bave ili je na poseban način »konzumiraju« učenici osnovnih i srednjih škola i njihovi nastavnici, istraživači različitih struka – od književnika i jezikoslovaca do pedagoga, likovnih i kazališnih umjetnika. 

»Ovo je mjesto za valorizaciju književne baštine i prikazivanje novog, suvremenog književnog stvaralaštva. Ove će godine Balintovi dani biti u znaku dramskog stvaralaštva, gdje će se velika pozornost posvetiti i pučkom dramskom predlošku«, kaže Katarina Čeliković i naglašava kako je u pet godina postojanja Hrvatska čitaonica veliku pozornost posvetila nakladništvu. 

»Osim publikacija s tematikom iz povijesti i teorije književnosti, tiskane su knjige suvremene poezije, a posebno mjesto zauzimaju knjige za djecu u ediciji Slikovnice. I ovo je važan način prezentacije književnoga blaga usmjeren prema najmlađima, zbog kojih Hrvatska čitaonica i priprema najveći broj programa«.