Arhiv tekstova

Stara je pilotska maksima kako nebo nema granica, a u pravom smislu riječi nedavno se materijalizirala u životu Subotičanina Franje Romića, pilota i instruktora letenja koji je nebeski svod iznad panonske ravnice zamijenio »komadom neba« iznad piramida i prirodom novoga posla, radi na komercijalnim turističkim letovima u okviru ekskluzivne turističke ponude hotelskog kompleksa u kojemu je profesionalno angažiran.

ANGAŽMAN: »Do mog angažmana u Egiptu došlo je putem zamolbe tamošnjih vlasti, koji su od našeg avio saveza tražili četiri nastavnika letenja koji ispunjavaju tražene kriterije za obavljanje navedenog posla. S obzirom da sam jedino ja ispunjavao apsolutno sve tražene uvjete i imao sve potrebne letačke licencije, došlo je do službenoga kontakta i finalnog dogovora oko mog budućeg angažmana, i tako sam prošle godine započeo s radom na komercijalnim turističkim letovima u jeku pune sezone u srpnju i kolovozu. Letačke destinacije se nalaze na nekoliko glasovitih turističkih mjesta poput Sharm El Sheika, Alexandrije, Hurgade, Luxora, dok se matična luka nalazi na obali El Alajmejn u dijelu koji se zove Porto Marina«, pojašnjava Romić i dodaje: 

ZRAČNI DOŽIVLJAJ: »Posao kojim se bavim i radim za vlasnike hotelskih kompleksa, obitelj Suror, podrazumijeva kraće letove u trajanju od 6 do 8 minuta, tijekom kojih se zainteresiranim stranim turistima ili domaćim gostima pruža mogućnost užitka u zračnom doživljaju prekrasnih pejzaža kojima Egipat obiluje, bilo s kopna, bilo s mora. Primjera radi, do sada je u ponudi bilo razgledanje podmorja minijaturnim podmornicama, a sada je turistička ponuda obogaćena i mogućnošću zračnog doživljaja iz tzv. ptičje perspektive. Letovi na kojim ja radim se vrše u letjelici amfibiji koja ima sposobnost slijetanja ili polijetanja i s vodene površine, model ultra lake letjelice Solaris, u kojoj, pokraj mene ima mjesta za još jednu osobu. Cijena jednog kruga je 50 američkih dolara, u trajanju između 6-8 minuta boravka u zraku. Uz vožnju navedenih letjelica, voze se i zmajevi, koji uz klasično polijetanje s kopna imaju mogućnost uzdizanja i s vodene površine, a sve je prilagođeno tarifnim modelima turističke ponude i zahtjevima imućnijih gostiju. Mogu primijetiti kako se, uz strane goste, sve više i »domaćih«, prije svih Egipćana i Saudijaca, odlučuje iskušati čari letenja i uopće ne osjećaju strah od boravka u zraku. Za potrebe ovakvih komercijalno-turističkih letova bilo je potrebno dobiti sve moguće dozvole i potvrde od vojnih vlasti, što je i učinjeno, ali je zato vojska inzistirala na uključivanju i svojih pripadnika u sustav obuke upravljanja ultra lakim letjelicama, ponajviše zmajeva. Slobodna zona letenja se prostore do 800 metara u vis«, nastavlja Romić i pojašnjava razliku između letova iznad »panonskog« i »egipatskoga« mora:

»Prva i osnovna razlika odnosi se na drastično više vanjske temperature koje dosežu i do 50 stupnjeva u plusu tijekom udarnih ljetnih mjeseci, što znači da se motori ovih letjelica žare do maksimuma i one se ne ponašaju baš normalno, te postoji i velika opasnost od pojave Fena, vrste specifičnog vjetra, koji se zna pojaviti »niotkuda« i napraviti golemu štetu. Upravo zbog toga za ovakav posao treba biti prije svega u apsolutno zdrav i u odličnoj tjelesnoj kondiciji (za konačnu radnu dozvolu morao sam proći profesionalni test tjelesnih sposobnosti) i imati mnogo praktičnoga i teoretskoga znanja, te vještine prilagođavanja svim mogućim situacijama«, dovršava priču Franjo Romić i kaže za kraj kako će i ovo ljeto provesti u zraku iznad mora i piramida