Arhiv tekstova

Centar za razvoj civilnog društva (CRCD) iz Zrenjanina organizirao je u utorak 20. veljače, u dvorani Izvršnog vijeća AP Vojvodine Novom Sadu, okrugli stol na temu izbora članova vijeća za međunacionalne odnose u lokalnim upravama odnosno općinama. Organiziranje okruglog stola na kojem su sudjelovali predstavnici općinskih vijeća i institucija iz 21 općine Vojvodine i jednoga iz centralne Srbije (predsjednik Vijeća za međunacionalne odnose Općine Bor) podržao je Fond za otvoreno društvo, Novi Sad. Pokraj predstavnika međunacionalnih vijeća na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici Ministarstva za upravu i lokalnu samoupravu, Službe za ljudska i manjinska prava, Pokrajinskog tajništva za lokalnu samoupravu i međuopćinsku suradnju, Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine kao i Ureda pokrajinskog ombudsmana. 

PROBLEMI NA SVAKOM KORAKU: Od 68 općina koliko ih ukupno ima u Srbiji i Vojvodini samo su u 39 općina formirana vijeća za međunacionalne odnose i to poglavito u vojvođanskim općinama, što je po ocjeni koordinatorice CRCD Snežane Ilić, moderatorice okrugloga stola, podatak koji zahtijeva reagiranja. Kako je Ilićeva istaknula, osim toga što vijeća još uvijek nisu formirana u svih 68 općina Srbije, a trebala bi, još je veći problem to što članovi općinskih vijeća za međunacionalne odnose i poslije dvije godine od formiranja ne znaju što su im ingerencije, koliko članova trebaju birati (po jednog ili razmjerno udjelu nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu općine), na koji način ih birati, tko predlaže članove, koliko im traje mandat, kako glasuju (konsenzusom ili većinski), trebaju li članovi vijeća biti i vijećnici u skupštinama općina, te trebaju li članovi imati neko određeno obrazovanje, vještinu i znanje, kao i druga pitanja koja je Ilićeva definirala kao temeljna pitanja koja određuju rad općinskih vijeća. Cilj okruglog stola, po riječima moderatorice, upravo je u traženju odgovora na ova pitanja, te usaglašavanje načina rada i funkcioniranja vijeća, a kroz primjere iz prakse sudionika, odnosno predstavnika općinskih vijeća. Ingerencije i svakodnevno obnašanje dužnosti članova općinskih vijeća otežani su utoliko prije što je zakonska regulativa pod koju vijeća podliježu vrlo skromna, odnosno samo jedan članak, članak 64. Zakona o državnoj upravi određuje rad i ingerencije općinskih vijeća. Kako je istaknuo Emil Fejzulahi, pokrajinski tajnik za lokalnu samoupravu, ovu prob-lematiku dodatno otežava to što novi Ustav Srbije nije u skladu sa Zakonom o državnoj upravi, i to treba što prije uskladiti, smatra pokrajinski tajnik. 

SVATKO RADI KAKO ZNA: Specifičnosti u načinu organiziranja, funkcioniranja i strukturi vijeća, izboru, broju i strukturi članova te izboru predsjednika, trajanju mandata, problemima koje rješavaju općinska vijeća razlikuje se od općine do općine, moglo se zaključiti nakon višesatnog izlaganja sudionika skupa. Tako neka vijeća i pokraj nedostatka zakonskih regulativa funkcioniraju skladno i obavljaju svoju osnovnu funkciju – monitoring i kontrolu odluka glede ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina, dok drugi niti dobivaju materijal na razmatranje prije početka rada sjednica skupština općina.