Arhiv tekstova

Usporedba lokalnih opažanja vezanih uz procese u tlu i lokalne mikroklimatske uvjete na područjima izloženim pojačanom djelovanju čovjeka u posljednjih stotinjak godina, potvrđuju suvremene globalne procese. 

Vrlo vjerojatno smo i u našem području dosegli granicu kada je odgovorno gospodarenje i čuvanje preostalih šumskih kompleksa od krucijalnog značaja za očuvanje ravnoteže životnih zajednica, klime i tla, a sigurno je nastupilo vrijeme da se na kvalitativno novi način  pozabavimo našom ulogom u tom procesu –  radi vlastite budućnosti

SMANJENJE OBORINA: Dugogodišnje praćenje godišnje količine oborina u našem području pokazuje konstantan trend smanjivanja količine oborina. Tako je u Đakovštini godišnja količina oborina tijekom osamdeset godina smanjena za 164 milimetara, a slična je situacija i u Valpovštini gdje je srednja godišnja količina oborina u razdoblju od 1950. do 1973. godine iznosila 709 mm, a već u razdoblju od 1976. do 1987. godine smanjila se na 624 mm godišnje. Iz navedenoga slijedi da je samo u četrdesetak godina u prosjeku palo za 85 mm manje oborina na godišnjoj razini, što odgovara trendu cijele regije. U vezi s navedenim, unazad dvadesetak godina učestale su izmjene izrazito sušnih i kišnih razdoblja tijekom godine, što upućuje na povećanu nestabilnost mikroklimatskih uvjeta i vjerojatni odraz klimatskih promjena na globalnoj razini.

NASTANAK ORANICA: Većina oranica u Podunavlju nastala je prije stotinjak godina. Sve do sredine 19. stoljeća stanovnici ovoga područja pridavali su malo pažnje oranicama, livadama i pašnjacima. Motikama i drugim primitivnim alatkama razgrtali bi zemlju na šumskim čistinama i krčevinama. Tla koja su prije stotinjak godina iskrčena, tijekom zadnjih pedesetak godina intenzivno su obrađivana za uzgoj ratarskih kultura. 

Na većini tih tala došlo je do snažnog zakiseljavanja tla u oraničnom sloju, te do pojave toksičnih koncentracija metala (aluminija, željeza, mangana) u otopini tla. Prisutnost soli navedenih metala u zoni korijena biljaka izaziva slabiji rast i njihovu neotpornost na sušu, bolesti i štetnike. Smanjivanje kompleksa šuma ispod određene granice može dovesti do sličnih simptoma na preostalom drveću, pa ono postane podložno napadu bolesti i najezdama štetnika uslijed smanjenog imuniteta.

Navedeni proces pojačava se djelovanjem mikroklimatskih uvjeta, koji se također mijenjaju u nepovoljnijem smjeru, te time imamo zatvoren »začarani« krug. Tako je za ovo područje primjetan ozbiljan trend smanjivanja godišnje količine oborina, kao i izmjene sušnih i vlažnih razdoblja u vegetaciji. Ovo ukazuje na povećanje ekstrema u vremenskim prilikama tijekom godine, što je vjerojatno uzrokovano globalnim klimatskim procesima koji su danas na djelu.