Arhiv tekstova

U Centru za kulturu i informacije Maksimir u Zagrebu, 6. veljače, održana je tribina na temu »Hrvatsko iseljeništvo i manjine u Hrvatskoj u procesu europskih integracija«. Organizator ovog okruglog stola je Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Centar za kulturu i informacije Maksimir.

SUDIONICI TRIBINE: Na tribini su sudjelovali vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci za to područje: Saša Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, prof. dr. Tomislav Sunić iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, prof. dr. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti »Dr. Ivo Pilar«, prof. dr. Rebeka Mesarić-Žapčić iz Instituta za migracije i narodnosti,  mr. sc. Igor Kanižaj sa Fakulteta političkih znanosti, mr. prof. dr. Ivan Čizmić, prof. dr. Josip Jurčević i prof. dr. Željko Holjevac iz Instituta društvenih znanosti »Dr. Ivo Pilar«, publicist Stjepan Šulek, mr. sc. Krešo Bušić i mr. sc. Sandra Cvikić iz Instituta društvenih znanosti »Dr. Ivo Pilar« podružnice Vukovar i Vesna Kukavica iz Hrvatske matice iseljenika.

ZAKLJUČCI: Na tribini je zaključeno kako migracijski procesi u okviru globalizacijskih trendova predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima je svijet suočen u 21. stoljeću, ali je to i prigoda da se svi dijelovi hrvatskog nacionalnog korpusa objedine te učine maksimalne napore u očuvanju i promicanju modernog hrvatskog identiteta. 

Sudionici ove cjelodnevne rasprave složili su se kako cjelovito sagledavanje hrvatskog identiteta nije moguće ako se u njega ne uključe iseljeni Hrvati i njihova cjelokupna identitetna baština u zemljama u koje su iseljavani, kao i autohtoni Hrvati koji su, najčešće ratovima, umjetnom granicom odvojeni od matičnog naroda s kojim čine jedinstvenu i neprekidnu cjelinu. Hrvatska posebnost svakako je činjenica da su nacionalni i kulturno identitetski čimbenici jednako važni razlozi iseljavanja Hrvata kao i gospodarski, tako da je, primjerice, nakon Drugog svjetskog rata iselilo oko 250 tisuća Hrvata. Preko kulturnog identiteta, čiji je temelj bio obitelj i crkva, čuvao se nacionalni identitet i to na tradicionalnim vrednotama proizašlim iz kršćanske tradicije. U današnjim svjetskim integracijskim procesima naglasak je na integraciji, a ne na asimilaciji, jer je svaka asimilacija u suštini »tiho ubijanje« nacionalnog identiteta.

Organizator i voditelj tribine bio je Marin Sopta, i sam dugogodišnji hrvatski iseljenik.