Arhiv tekstova

U srijedu je konstituirana Skupština Republike Srbije. Demokratska stranka je na svoju listu od 64 zastupnika među prvih petnaest zastupnika stavila i tri kandidata koji su u predizbornim nastupima obećali zastupati interese hrvatske, slovačke i rumunjske nacionalno-manjinske zajednice. Među njima, na jedanaestom mjestu  je Petar Kuntić predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. 

Za razliku od predsjednice Slovačkog nacionalnog vijeća Ane Tomanove-Makanove i potpredsjednika Zajednice Rumunja Jona Magde koji su članovi DS-a jedino je Kuntić  predstavnik nacionalno-manjinske stranke u zastup-ničkoj grupi DS-a u Skupštini Srbiji. Naime Tomanova-Makanova je već od ranije članica DS-a, dok se Zajednica Rumunja nedavno kolektivno priključila DS-u. Svi kandidati za zastupnike, koji su ušli u Skupštinu na listi DS-a, prošle subote u Beogradu su potpisali ugovor, koji ih obavezuje na poštivanje odluka zastup-ničke grupe DS-a, budući, prema postojećem zakonu, mandat pripada stranci a ne zastupniku. U javnosti se postavljalo pitanje što to može značiti u budućem periodu glede slobode zastupnika DSHV-a da zastupa ciljeve svoje stranke odnosno hrvatske zajednice.

GARANCIJE?: Zastupnik Kuntić, podsjećajući na razloge ovakve odluke u vrijeme prije izbora, kaže: »Opcija izlaska na listi Demokratske stranke - Boris Tadić je u momentu raspisivanja izbora bila najpovoljnija, odnosno, praktično jedina što se tiče hrvatske manjinske zajednice i DSHV-a u Vojvodini. Nitko od ostalih stranaka nije niti nudio nikakvu suradnju a pokazalo se da je čelništvo DS-a bilo u pravu kada su tvrdili da je ovo dobitna kombinacija, jer su u svim mjestima gdje žive Hrvati postignuti vrlo uvjerljivi rezultati na izborima. To nam daje za pravo očekivati da ćemo preko DS-a i njenog predsjednika Borisa Tadića, pokrenuti i rješavanje niza pitanja položaja hrvatske manjinske zajednice, kako onih političkih, tako i onih u oblasti kulturne autonomije«. 

Ipak u javnosti su postavljena pitanja i o tome postoje li garancije od strane DS-a da će se ta očekivanja, a i obećanja dana biračima i ostvariti. »Pisanih garancija nema, garancija je dalja suradnja. Bude li stalno stavljano naše pitanje  u zapećak pitanje će se postaviti jesu li su i birači tako mislili budući su nam dali zaista veliku podršku na biralištu. Uvjerenja sam ipak da će biti sluha za volju birača koja je iskazana u mjestima gdje žive Hrvati«, kaže Kuntić. 

Prema Kuntiću već i sama činjenica sudjelovanja ne samo u skupštinskim sjednicama već i različitim skupštinskim tijelima kao i kontakti s nositeljima izvršne vlasti u državi olakšati će rješavanje ključnih pitanja Hrvata u Srbiji. »U svakom slučaju puno je lakše preko velike stranke, koja sudjeluje u  izvršnoj vlasti države, doći do određenih pozicija koje vode k rješenju naših pitanja nego ako si na repu događanja ili ako apsolutno nisi prisutan u parlamentu Srbije. Na koncu svakodnevno se susrećeš, na raznim sastancima, komisijama i savjetima, s predstavnicima izvršne vlasti i zbog toga i dalje mislim da je ovo povijesni trenutak. Naravno da jedan zastupnik ne znači puno, ali bit ćemo na izvoru informacija i u epicentru odlučivanja i to mora u sljedećih četiri godine dovesti do boljitka i potpuno novog odnosa države prema Hrvatima i svim otvorenim pitanjima hrvatske zajednice a i promjene odnosa većinskog naroda prema nama«. 

BUDUĆE KOALICIJE?: Kandidiranje na listi DS-a kao i eventualne reperkusije na buduće lokalne izbore u Subotici, prije svega, gdje je DSHV u dugogodišnjoj koaliciji sa Savezom vojvođanskih Mađara pobudili su već sada interes javnosti. Osim novinara, komentatora, i predsjednik SVM-a Jozsef Kasza komentirao je, kako ju je nazvao novu »panslavensku opciju« koja je nastala približavanjem DSHV-a DS-u, kako je izjavio prošloga tjedna za budimpeštanski list Magyar Hirlap. Osim toga iznio je i primjedbu da je SVM nosio »na leđima« Hrvate dugo vremena, pa čak i u ratno vrijeme. 

Kuntić kaže kako je upoznat s tom izjavom i kaže da ju ne bi htio šire komentirati, ali »samo bih htio reći da nitko nikoga nije nosio na leđima, već smo bili koalicijski partneri i zajedno smo obnašali vlast. A treba podsjetiti da 1996. godine, kad smo imali samo tri vijećnika, nismo niti participirali u vlasti. Bili smo isključeni iz vlasti tako da ta priča ne stoji«.

Ipak, nužno se postavlja pitanje hoće li se sadašnje priklanjanje DS-u odraziti na buduće lokalne i pokrajinske izbore? »U svim izjavama poslije izbora mislim da smo bili potpuno jasni. Ovo su bili izbori na razini Republike Srbije. Što će se dogoditi u budućnosti, kakvi će odnosi biti između stranaka, kako će se stranka opredijeliti na predstojećim pokrajinskim i lokalnim izborima vidjet ćemo kad budu raspisani. Nije svejedno hoće li biti u prvoj polovici ove godini ili drugoj polovici sljedeće godine«, kaže Kuntić te dodaje kako su u svakom slučaju otvorene sve demokratske opcije za suradnju na budućim lokalnim i  pokrajinskim izborima.