Arhiv tekstova

Zagrebačko predstavljanje »Rječnika govora bačkih Hrvata« dr. Ante Sekulića, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba i Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice, održano je prošloga petka, 2. veljače, u prepunoj velikoj dvorani Matice hrvatske. 

KAPITALNO DJELO: Pred-stavljanje ovog kapitalnog djela autora koji je svoj cijeli radni vijek posvetio istraživanju kulturnog i književnog života bačkih Hrvata, ostavljajući iza sebe iznimno bogat opus znanstvenih, književnih i drugih djela, otvorio je Naco Zelić iz Udruge za potporu bačkim Hrvatima, a o značaju »Rječnika« govorila je u ime izdavača Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, pročelnica dr. Dunja Brozović - Rončević, naglasivši kako je on otrgnuo od zaborava »lipe« riječi bunjevačke. 

Ispred suizdavača, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice, predsjedavajući mons. dr. Andrija Kopilović je rekao kako nam je »zahvaljujući Božjoj providnosti, Ante Sekulić podario ovo kapitalno djelo, knjigu koja je neoboriv dokaz o nama koji sada jesmo, dokaz kako dišemo, tko smo i što smo« i dodao da je »Rječnik govora bačkih Hrvata« okrunio sva mnogobrojna autorova djela iz područja baštine podunavskih Hrvata.

U predstavljanju »Rječnika« sudjelovao je i predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku, dr. Marko Samardžija koji je, među ostalim, rekao: »Dr. Ante Sekulić je davno otišao iz Bačke, ali je ostao vječiti zaljubljenik bačke ravnice i ‘lipih riči’ bunjevačkih, a ovim je ‘Rječnikom’ uspio pružiti ukup-nost leksika bunjevačkih Hrvata, neovisno o političkim granicama koje su se mijenjale, vojvođanskog i mađarskog dijela«.

SVJEDOČANSTVO OPSTOJ-NOSTI: Na kraju predstavljanja okupljenima se obratio i sam autor, zahvalivši svima koji su na bilo koji način pomogli da ovaj rječnik ugleda svjetlo dana i da izgleda ovako kako izgleda.

»Ako sam vas dobro shvatio, ovo nije moj rječnik nego rječnik bačkih Hrvata i svjedočanstvo opstojnosti Bunjevaca, što mi je i bio cilj. Moram biti iskren i reći da je stvaranje ‘Rječnika’  bio mukotrpan i mučan posao, započet još davne 1938. godine, jer mi je u dva navrata građa bila oduzeta, 1946. i 1972. godine, ali mi to nije umanjilo zadovoljstvo njegovim izlaskom«.

U glazbenom dijelu programa nastupio je voditelj tamburaškog orkestra ansambla »Lado«  Pere Ištvančić, podrijetlom iz Tavankuta kao i dr. Sekulić, koji je na tamburi, kroz moderan glazbeni izraz, improvizirao na nekoliko bunjevačkih tema.