Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Najvažnija zbivanja u 2008. godini

IJEČANJ – Formirana kosovska vlada
 
1. siječnja - RH postala nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na dvije godine.
1. siječnja - Hrvatska je počela primjenjivati Zaštićeno ekološko-ribolovno područje (ZERP), što je izazvalo intenzivni pritisak Slovenije i Italije.
9. siječnja - Kosovo formiralo Vladu na čelu s Hashimom Thaqijem.
12. siječnja - Jedanaest makedonskih pripadnika EUFOR-a poginulo u padu makedonskog vojnog helikoptera u blizini Skoplja.
15. siječnja - Hrvatskoj privremeno zamrznuta sredstava iz PHARE programa za 2006.
25. siječnja - Gazprom kupio 51 posto Naftne industrije Srbije.
28. siječnja - EU ponudila Srbiji privremeni politički sporazum.
 
VELJAČA – Pobjeda Borisa Tadića
 
3. veljače - Na predsjedničkim izborima u Srbiji pobijedio je Boris Tadić.
6. veljače - EU odgodila potpisivanje sporazuma sa Srbijom.
14. veljače - Vlada Srbije usvojila odluku o ništavnosti kosovske neovisnosti.
17. veljače - Kosovo proglasilo neovisnost.
18. veljače - SAD priznala Kosovo, u Srbiji prosvjedi.
21. veljače - Na prosvjedima u Beogradu, koje je organizirala vlast, spaljena zastava RH na zgradi Veleposlanstva RH i demoliran hrvatski grb.
22. veljače - Skupština RS najavila mogući referendum o otcjepljenju.
23. veljače - Umro bivši slovenski predsjednik Janez Drnovšek.
 
OŽUJAK – Hrvatsko priznanje Kosova
 
8. ožujka - U Srbiji pala Vlada Vojislava Koštunice.
11. ožujka - Pred Haškim sudom započelo suđenje trojici hrvatskih generala – Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču – optuženima za zločine tijekom Oluje.
12. ožujka - Nakon dva mjeseca pritisaka Slovenije i Italije Sabor donio odgodu ZERP-a za EU.
12. ožujka - Premijeri Hrvatske i Crne Gore Ivo Sanader i Milo Đukanović u Zagrebu dogovorili izlazak pred Međunarodni sud pravde zbog granica.
19. ožujka - Hrvatska priznala Kosovo i nakon toga Srbija je povukla svoga veleposlanika iz Zagreba na konzultacije.
 
TRAVANJ – Bush u Zagrebu
 
3. travnja - NATO pozvao Hrvatsku i Albaniju u članstvo na summitu u Bukureštu, a makedonsko izaslanstvo, čija je zemlja ostala bez pozivnice, u znak prosvjeda napustilo summit. NATO je tada ponudio »intenzivirani dijalog« BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
3. travnja - Haški je sud oslobodio krivnje za ratne zločine bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja.
4. travnja - Američki predsjednik George Bush stigao u dvodnevni posjet Hrvatskoj.
6. travnja - Crnogorski predsjednik Filip Vujanović osvojio novi petogodišnji mandat.
9. travnja - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoof Scheffer pozvao Hrvatsku i Albaniju na formalno otvaranje pregovora o članstvu.
9. travnja - Kosovska skupština usvojila novi Ustav.
10. travnja - Parlament BiH prihvatio reformu policije, što je jedan od uvjeta za približavanje te zemlje EU, a tjedan kasnije to je učinio i Dom naroda.
15. travnja - Hrvatska prihvatila pregovore za članstvo u NATO-u.
17. travnja - U Beogradu počelo suđenje protiv 14 optuženih za pokolj civila u Lovasu
21. travnja - Hrvatska završila 1. krug pregovora s NATO-om.
29.   travnja - Srbija potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om
29. travnja - Sud u BiH osudio je na 10 godina zatvora bivšeg zapovjednika bojne Vojne policije HVO-a Paška Ljubičića nakon što je on postigao sporazum o priznanju krivnje za pokolj u Ahmićima.
 
SVIBANJ – Pobjeda DS-a u Vojvodini
 
7. svibnja - RH završila pregovore o NATO-u.
11. svibnja - Na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji pobijedila proeuropska koalicija predsjednika Borisa Tadića.
22. svibnja - Udruga Vukovar 91 podnijela u Beogradu kaznenu prijavu zbog zlostavljanja u logorima na području Srbije.
22. svibnja - Haški sud objavio da odustaje od progona hrvatskih novinara zbog objavljivanja tajnog aneksa optužnice u predmetu »Gotovina, Čermak i Markač«.
25. svibnja - Pobjeda DS-a na pokrajinskim izborima u Vojvodini.
27. svibnja - Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izazvao oštre reakcije izjavom u Zagrebu da je Olujom počinjeno etničko čišćenje, a takve tvrdnje ponavljao je i kasnije tijekom godine.
27. svibnja - Barroso: RH može završiti pregovore 2009.
31. svibnja - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izazvao snažne reakcije tvrdnjama da je RH stvorena etničkim čišćenjem.
 
LIPANJ – Pobjeda Gruevskog u Makedoniji
 
1. lipnja - Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Makedoniji, obilježenim nasiljem, pobijedio blok premijera Nikole Gruevskog.
11. lipnja - U okolici Beograda uhićen Stojan Župljanin, optužen u Haagu za zločine u BiH.
11. lipnja - Konstituirana Skupština Srbije.
16.  lipnja - BiH potpisala Sporazum o suradnji i pridruživanju s EU-om (SSP).
17. lipnja - Haški sud zatražio od Hrvatske dokumente o Oluji.
19. lipnja - Za pokušaj atentata na Vuka Draškovića na ibarskoj magistrali Legiji i suradnicima izrečena kazna od 40 godina zatvora.
21. lipnja - U Srbiji SPS prekinuo pregovore o sastavljanju vlade s vođom radikala Tomislavom Nikolićem.
24. lipnja - Hrvatska pismom potvrdila interes za članstvom u NATO-u što je bila još jedna formalna stepenica na putu u savez.
 
SRPANJ – Uhićen Radovan Karadžić
 
1. srpnja - Odlukom slovenskog parlamenta uvedene vinjete što je kasnije izazvalo niz prosvjeda iz europskih zemalja i blokiranje sredstava iz europskih fondova Sloveniji za gradnju cesta.
2. srpnja - Dogovor DS-SPS o vlasti u Beogradu.
3. srpnja - Žalbeno vijeće Haškog suda oslobodilo je ratnog zapovjednika Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića krivice za zločine nad Srbima.
4. srpnja - DS i SPS potpisali sporazum o koalicijskoj vlasti čime su ugašene nade radikala o formiranju Vlade Srbije.
7. srpnja - Američke vlasti pomilovale su hrvatskog emigranta Zvonka Bušića koji je proveo 32 godine u zatvoru, nakon što je bio osuđen na doživotni zatvor zbog otmice putničkog zrakoplova u SAD-u 1976. i smrti policajca koji je stradao pri pokušaju deaktiviranja bombe postavljene u željezničkoj postaji u New Yorku.
7. srpnja - Izglasano povjerenje novoj Vladi Srbije na čelu s Mirkom Cvetkovićem.
9. srpnja - Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u Bruxellesu Protokol o pristupanju Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja.
10. srpnja - Haški sud osudio Johana Tarčulovskog na 12 godina zatvora za zločine počinjene protiv Albanaca u selu Ljubotena, a bivšeg makedonskog ministra unutarnjih poslova Ljubu Boškoskog oslobodio svih optužbi.
13. srpnja - Održan summ-it »Unija za Mediteran«, Hrvatska primljena u tu uniju.
16. srpnja - Viši zemaljski sud u Münchenu osudio je hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubojstva hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983. godine.
17. srpnja - Žalbeno vijeće Haškog suda smanjilo kaznu bivšem generalu JNA Pavlu Strugaru na 7,5 godina s osam godina, koliko je dobio prvostupanjskom presudom za propuste u zapovjednoj odgovornosti prilikom razornog topničkog napada snaga JNA na Dubrovnik 6. prosinca 1991. godine.
21. srpnja - U Beogradu uhićen bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, optužen za genocid i ratne zločine u BiH.
24. srpnja - Talijanski sud oslobodio je kapetana bojnog broda crnogorske ratne mornarice Iliju Brčića optužbi za ratne zločine počinjene u vrijeme dok je bio zapovjednik u JNA, a za koje ga je u odsutnosti Hrvatska osudila na 15 godina zatvora.
25. srpnja - EK Hrvatskoj odmrznula sredstva iz programa PHARE i IPA ocijenivši da je napravila veliki napredak u jačanju svojih administrativnih kapaciteta radi boljeg upravljanja sredstvima pretpristupne pomoći.
26. srpnja - Zastupnici u makedonskom parlamentu izglasali su povjerenje novoj, konzervativnoj Vladi.
29. srpnja - EU odgodila odluku o odmrzavanju Privremenog sporazuma sa Srbijom unatoč uhićenju ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića.
 
KOLOVOZ – Optužena šestorica Crnogoraca 
 
3. kolovoza - Srbijanski predsjednik Boris Tadić zatražio je ispriku od hrvatskih vlasti za provođenje operacije Oluja ustvrdivši da je u njoj ubijeno gotovo dvije tisuće Srba, što je izazvalo oštre reakcije hrvatskog predsjednika i premijera.
15. kolovoza - Tužiteljstvo u Podgorici optužilo šestoricu Crnogoraca, bivše pripadnike nekadašnje JNA, za mučenje hrvatskih ratnih zarobljenika u logoru Morinj u Crnoj Gori tijekom rata u Hrvatskoj.
15. kolovoza - Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić Općoj skupštini UN-a predao prijedlog da se od Međunarodnog suda pravde (ICJ) zatraži savjetodavno mišljenje o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova.
27. kolovoza - Haški sud (ICTY) optužio bivšu glasnogovornicu haškog tužiteljstva Florence Hartmann zbog nepoštovanja Suda jer je objavila dijelove tajnih odluka Žalbenog vijeća ICTY-a u predmetu protiv Slobodana Miloševića.
 
RUJAN – Pobjeda Pahora u Sloveniji
 
1. rujna - Finska nacionalna televizija optužila je slovenskog premijera Janeza Janšu za korupcijsku aferu u nabavi oklopnih transportera »Patria« za slovensku vojsku. 
6. rujna - Zamjenik Vojislava Šešelja na čelu Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislav Nikolić dao je ostavku na dužnost nakon što je iz Haaga dobio nalog da radikali ne glasuju za SSP. 
9. rujna - Srbijanski parlament usvojio je Prijedlog zakona o ratifikaciji SSP-a s EU s prelaznim trgovinskim sporazumom. 
15. rujna - Mađarska je postala prva članica NATO-a koja je ratificirala protokol o primanju Hrvatske i Albanije u članstvo.
15. rujna - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je ratnog zapovjednika Armije BiH Rasima Delića na tri godine zatvora, jer nije spriječio ili kaznio zločine pripadnika odreda El-Mudžahid.
21. rujna - Socijaldemokrati Borisa Pahora pobijedili na izborima u Sloveniji. 
27. rujna - Bivši pomoćnik hrvatskog ministra obrane, umirovljeni general Vladimir Zagorec uhićen u Beču.
29. rujna - Umirovljeni general bivše JNA Veljko Kadijević postao ruski državljanin. 
 
LISTOPAD – BiH prihvatila SSP
 
2. listopada - Austrija izručila umirovljenoga generala Vladimira Zagorca
2. listopada - U Haagu počelo suđenje Momčilu Perišiću (64), bivšem načelniku Glavnog stožera JNA 90-ih, za pomaganje u pokolju 8.000 muslimana u Srebrenici, opsadu Sarajeva i nekažnjavanje hrvatskih Srba za granatiranje Zagreba
3. listopada - Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbacio tužbu troje državljana RH protiv Slovenije zbog duga Ljubljanske banke i traži da se oni obeštete dogovorom sljednica bivše Jugoslavije. 
7. listopada - Europska komisija zbog ubojstva Ivane Hodak pozvala RH u borbu s kriminalom. 
8. listopada - Žalbeno vijeće Haškoga suda Milanu Martiću (53) potvrdilo 35-godišnju kaznu zatvora čime je presuda bivšem predsjedniku tzv. RSK postala pravomoćna.
8. listopada - Opća skupština UN-a, na prijedlog Srbije, prihvatila rezoluciju kojom od Međunarodnog suda pravde (ICJ) traži savjetodavno mišljenje o tome je li jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova u skladu s međunarodnim pravom. 
9. listopada - Crna Gora i Makedonija priznale neovisnost Republike Kosova. 
13. listopada - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel traži da RH iz pregovaračkih stajališta s Europskom Unijom izbaci sve što prejudicira granicu i time blokira pregovore RH s EU.
22. listopada - Zastupnički dom parlamenta BiH prihvatio SSP s EU. 
24.-25. listopada - Ubojstvo novinara Ive Pukanića i njegova kolege Nike Franjića osudili Europska federacija novinara, Reporteri bez granica, Odbor za zaštitu novinara. Povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn i parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda pozvali RH na borbu protiv organiziranog kriminala.
25. listopada - Američki predsjednik George W. Bush potpisao dokument o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO.
30. listopada - Zbog slovenske blokade pet pregovaračkih poglavlja Hrvatska je na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu zatvorila samo jedno poglavlje.
 
STUDENI – Crnogorska molba za NATO
 
3. studenoga - Slovenski predsjednik Danilo Tuerk predložio Boruta Pahora za mandatara nove Vlade. 
5. studenoga - Europska komisija prvi puta spomenula vremenski okvir za završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom.
5. studenoga - Crnogorski premijer Milo Đukanović predao molbu Crne Gore za Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP). 
8. studenoga - Tri najjače političke stranke u BiH - HDZ, SDA i SNSD, postigle načelni sporazum o političkim reformama u BiH. 
17. studenoga - Makedonija tužila Grčku Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, jer joj je Atena u travnju vetom spriječila prijam u NATO. 
18. studenoga - Međunarodni sud pravde (ICJ) odbacio sve prigovore Srbije i proglasio se nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida.
18. studenoga - Sudac Patrick Robinson postao novi predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao nasljednik talijanskog suca Fausta Pocara.
21. studenoga - Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković podržao francusku inicijativu za deblokiranje pregovora s EU i rekao da je Zagreb spreman pismeno jamčiti da pregovaračka stajališta RH ne prejudiciraju graničnu crtu sa Slovenijom.
26. studenoga - Vijeće sigurnosti UN odobrilo razmještanje policijsko-pravosudne misije Europske Uunije na Kosovu (EULEX). 
27. studenoga - Slovenija odlučila ne uvoditi vinjete na autocestama za kraća razdoblja, protivno zahtjevu Europske komisije. 
 
PROSINAC - 
 
1. prosinca - Hrvatska je preuzela jednomjesečno predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
2. prosinca - Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković prvi je put sudjelovao na sastanku šefova diplomacije zemalja članica NATO-a. 
2. prosinca - Slovenija objavila će podržati nastavak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom Unijom ako dobije jamstvo da Zagreb u svojim stajalištima ne prejudicira međudržavnu granicu. 
4. prosinca - Ministri vanjskih poslova zemalja Američko-jadranske povelje, među kojima i hrvatski ministar Gordan Jandroković, potpisali su dodatak povelji, čime su skupini pristupile BiH i Crna Gora. 
4. prosinca - Slovenska vlada uputila je u parlamentarni postupak protokole o uključenju Hrvatske i Albanije u NATO.
7. prosinca - U mjestu Gornja Crkvina kod Bosanskoga Šamca otkrivena je masovna grobnica Hrvata, koje su postrojbe bosanskih Srba pobile na početku rata 1992. godine. 
9. prosinca - Pod predsjedanjem hrvatskog predsjednika Mesića održana sjednica Vijeća sigurnosti UN-a posvećena globalnom terorizmu.
9. prosinca - Konzultacije francuskog predsjedništva EU-a sa Slovenijom o rješavanju pitanja slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora i dalje bez napretka.
11. prosinca - Hrvatska prihvaća francuski prijedlog kojim bi se jamčilo da nijedan dokument u pregovaračkom procesu neće prejudicirati granicu između Hrvatske i Slovenije, izjavio je u Bruxellesu hrvatski premijer Ivo Sanader. 
12. prosinca - Slovenski premijer Borut Pahor izjavio da njegova država ostaje pri uvjetima koje je predstavila francuskom predsjedništvu EU-u za nastavak pristupnih pregovora s Hrvatskom. 
12. prosinca - Glavni haški tužitelj Serge Brammertz Vijeću sigurnosti podnio izvješće u kojem je ustvrdio da Hrvatska nije predala neke od ključnih dokumenata u predmetu Gotovina i pozvao da to hitno učini.
12. prosinca - Hrvatska je poboljšala sustav istrage i procesuiranja ratnih zločina, ocjenjeno je u izvješću za 2008. godinu Ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). 
12. prosinca - Vlada Republike Hrvatske posebnom je izjavom ponovila svoju spremnost za prihvaćanje francuske inicijative, kojom bi se potvrdilo da dokumenti Republike Hrvatske korišteni u procesu pristupnih pregovora s EU ni na koji način ne prejudiciraju rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije. 
12. prosinca - Hrvatski premijer Ivo Sanader je na sjednici Vlade istaknuo kako bilateralna pitanja država ne bi trebala biti »na stolu pregovora« s EU te ponovio da Hrvatska želi dobre odnose sa svim susjedima, pa i Slovenijom. 
13. prosinca - Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio je kako je hrvatska Vlada odgovorna za narušavanje odnosa sa Srbijom, ali je dodao kako to ne znači da se u sljedećoj godini ne treba učiniti sve kako bi se premostili problemi u odnosima dviju zemalja. 
14. prosinca - Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić je u razgovoru za agenciju Tanjug izjavio da Srbija ima godinu dana za formuliranje protutužbe protiv Hrvatske na Međunarodnom sudu pravde i najavio kako će se u njoj nalaziti osvrt na zločine ustaša u NDH. 
17. prosinca - Hrvatska svoje članstvo u EU neće kupovati teritorijem niti će ikad prihvatiti ucjene i isključivost kojima nije mjesto u EU, rekao je na izvanrednoj konferenciji za novinare premijer Ivo Sanader u povodu slovenske najave blokade pregovaračkih poglavlja Hrvatske s EU.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika