Arhiv tekstova

Mato Groznica, zadužen za informiranje

 i službenu uporabu jezika

 

INFORMIRANJE

 

Najznačajnije u protekloj godini: Osnovna aktivnost bila je izrada radne verzije Platforme za informiranje unutar hrvatske zajednice, budući da ovaj dokument možemo smatrati krucijalnim u području informiranja. Poduzeta je inicijativa u cilju institucionalnog osnaživanja neovisne produkcije CRO Media s ciljem popunjavanja praznine na prostoru elektroničkih medija, odnosno integracije ovog medija u jedinstveni sustav informiranja na hrvatskom jeziku. Također, uspostavljen je dijalog s RT Vojvodine, u cilju ostvarivanja veće zastupljenosti televizijskog programa na hrvatskom jeziku.

Svakako treba istaknuti i to da je HNV kao osnivač izabrao novi sastav Upravnog odbora krovne informativne kuće »Hrvatska riječ«. Također, izabran je i ravnatelj ove kuće, gdje po prvi put od osnivanja imamo razdvojene funkcije ravnatelja i glavnog urednika, odnosno ove pozicije obnašaju dvije osobe, što je kvaliteta više u razvoju ustanove. Nakon imenovanja uprave i ravnatelja, s pravom smo očekivali da stvari u »Hrvatskoj riječi« krenu na bolje, što mislim da se i događa. Nadam se i vjerujem da će stvari još više biti uređene i strukturirane na pravi način u svim segmentima rada ove institucije.

 

Planovi u 2009. godini: Kao prvo, to je usvajanje Platforme za informiranje unutar hrvatske zajednice, kao strateškog dokumenta u području informiranja.

Izvršni odbor će i nadalje stavljati naglasak na aktivnosti koje produbljuju rad u području informiranja. U tom smislu ćemo podupirati aktivnosti u područjima informiranja koje su relativno dobro funkcionirale, i pokušati započeti aktivnosti u onim oblastima informiranja gdje je možda mogao biti ostvaren veći napredak. To podrazumijeva poticanje i osnaživanje središnje informativne institucije NIU »Hrvatska riječ«, kao stožera informiranja u zajednici, u svim segmentima njenog djelovanja, nastavak institucionalnog osnaživanja neovisne produkcije CRO Media, te nastavak dijaloga s vodstvom RT Vojvodina, kao i mjerodavnim pokrajinskim tajništvima u cilju ostvarivanja veće zastupljenosti medijskih proizvoda na hrvatskom jeziku na teritoriju cijele Vojvodine. Radit ćemo na iniciranju pokretanja radijskog programa na pokrajinskom javnom servisu, kao i na pokretanju radijskih emisija na hrvatskom jeziku na pojedinim lokalnim radio postajama. 

Također, bit će nastavljen angažman u popravljanju onoga što se pokazalo kao nepovoljno po hrvatsku zajednicu, od čega izdvajam: zaustavljanje procesa privatizacije lokalnih i regionalnih medija na kojima su zastupljene emisije na manjinskim jezicima, unapređenje neprihvatljivo malog prostora za potrebe informiranja hrvatske zajednice na pokrajinskom javnom servisu, te integracija parcijalnog i nekoordiniranog informiranja unutar pojedinih lokalnih dijelova zajednice, u jedinstvenu cjelinu u cilju nadvladavanja neosjetljivosti pojedinih regija za probleme hrvatskog naroda u drugim regijama u Vojvodini i Srbiji. 

Radit ćemo i na definiranju informativnog prostora u smislu izrade strategije za objektivno informiranje javnosti, odsustva utjecaja centara moći na uređivačku politiku pojedinih medija, te otvorenosti za sve različite instancije unutar hrvatske zajednice. 

Poticat ćemo iniciranje programskog i istraživačkog novinarstva, s ciljem analitičkog sagledavanja problema s kojima se zajednica suočava, a s ciljem veće i kvalitetnije integracije unutar srbijanskog društva. 

Akcent u radu će biti stavljen i na uspostavljanje efikasnijih mehanizama za artikuliranje potreba hrvatske zajednice, bilo da su u pitanju potrebe pojedinca ili institucije, kao i iniciranje povećanja kadrovskih potencijala, kako u području tiskovnih, tako i u području elektroničkih medija, bolje »pokrivanje« razuđenih dijelova zajednice, posebice u Srijemu i Banatu, stabilizaciju zajednice na informativnom planu, kao i integraciju informativnog prostora i koordinirano popunjavanje medijskog prostora unutar zajednice. 

 

SLUŽBENA UPORABA JEZIKA

 

Najznačajnije u protekloj godini:

Najznačajnije je svakako to što je hrvatski jezik uvršten u Prijedlog statuta AP Vojvodine kao jedan od službenih jezika. Osim aktivnosti koje je, po ovom pitanju IO HNV-a provodio, svakako za to najveće zasluge pripadaju zastupnicima DSHV-a koji su imali izravni utjecaj da se postigne ova znakovita korist za hrvatsku zajednicu u Vojvodini. U tom smislu se nadamo i očekujemo da će Prijedlog statuta uskoro biti potvrđen u republičkom parlamentu. Pokraj toga, koliko sam informiran, hrvatski je jezik uvršten u statute općina Sombor i Apatin, kao službeni jezik za naseljena mjesta u kojima živi veći broj pripadnika hrvatske zajednice, a to su Bački Breg, Bački Monoštor i Sonta.

 

Planovi u 2009. godini: Praćenje provođenja u život uporabe službenog jezika u okviru prihvaćenih pravnih akata, odnosno pravovremeno reagiranje na eventualno dokidanje prava na uporabu hrvatskog jezika. Također, očekujemo uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu u Srijemu u općini Šid, za naseljeno mjesto Sot.

Osim ovoga u sljedećoj nas godini očekuje podnošenje inicijative za uvođenje u uporabu hrvatskih toponima, gdje god za to postoje zakonski preduvjeti.

 

Stanislava Stantić Prćić, zadužena za obrazovanje

 

OBRAZOVANJE

 

Najznačajnije u protekloj godini: Na ovu dužnost sam stupila sredinom 2008. tako da mogu govoriti samo o posljednjih šest mjeseci rada u resoru obrazovanja. Glede upisa, moramo priznati da nismo naročito zadovoljni upisom djece u predškolske ustanove, kao i u osnovne škole, ali s druge strane, uspjehom, ne samo nas, nego i cijele zajednice smatramo upisanih  30-ero djece na opći smjer subotičke gimnazije. Pomagali smo i studentima prigodom upisa na fakultete u Hrvatskoj, a upisano je 15 studenata, što nije velik broj. 

Jedan od problema bio je uvoz udžbenika iz Hrvatske, ali to smo uspjeli riješiti. Pritom smo se obraćali resornim tijelima na svim razinama, te se zahvaljujući ovom problemu za nas čulo i u Ministarstvu obrazovanja kao i u Nacionalnom prosvjetnom savjetu u Srbiji. Uspjeli smo sami napraviti doradu  hrvatskih udžbenika za potrebe nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji. Tu mislim na  pravljenje skripti za one nastavne jedinice koje nedostaju u hrvatskim udžbenicima, budući da radimo po planu i programu srbijanskog ministarstva. Velikim pomakom smatram početak pripreme prijevoda srbijanskih udžbenika na hrvatski jezik, u suradnji s BIGZ-om, koji nam je ponudio da sami uradimo dopunu i doradu udžbenika s 30 posto sadržaja, koji važi za nacionalne manjine. 

Sudjelovala sam na 14. forumu hrvatskih manjina vezano uz obrazovanje, gdje sam predočila naše probleme u obrazovanju važnim subjektima u Hrvatskoj, ali i hrvatskim predstavnicima iz drugih zemalja. 

Naši su nastavnici polazili Ljetnu školu hrvatskog jezika u Šibeniku, a djeca boravila u Školi hrvatskog jezika u Novom Vinodolskom. Vrijedi spomenuti i odlazak nastavnika na sajam knjiga i učila »Interliber« u Zagrebu, a na poziv Školske knjige i BIGZ-a. Također, radili smo i na boljem povezivanju nastavnika kroz odjele formirane po nastavnom predmetu.

 

Planovi u 2009. godini: Očekuje se da će u siječnju biti završena radna verzija Platforme za obrazovanje. U suradnji s Njemačkim nacionalnim vijećem, radit ćemo na otvorenju njemačko-hrvatskog vrtića u Subotici, a u suradnji s Mađarskim nacionalnim vijećem radit ćemo na otvorenju mađarsko-hrvatske predškolske skupine u jednom od subotičkih vrtića. Zahtijevat ćemo otvorenje odjela na hrvatskom jeziku u srednjoj Tehničkoj školi, smjer tehničar-modelar odjeće. Za potrebe ovdašnje nastave, od Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, tražili smo još dva profesora hrvatskog jezika i književnosti, a rečeno nam je da ćemo dobiti barem jednu osobu. 

Pojačat ćemo otvorenost Ureda HNV-a za sve zainteresirane koji žele dobiti informacije vezane uz obrazovanje na hrvatskom jeziku. S tom namjenom, Ured HNV-a će od siječnja raditi svakoga utorka od 12 do 16 sati. 

Nadalje, pojačat ćemo »rad na terenu«, što će podrazumijevati izravne susrete s roditeljima u Podunavlju i Srijemu, gdje ćemo im predstaviti mogućnosti obrazovanja njihove djece na hrvatskom jeziku. 

U suradnji sa »Školskom knjigom« iz Zagreba, plan nam je kontinuirano organizirati seminare za naše nastavnike i učitelje, kako tu kod nas tako i u bližoj okolici u Hrvatskoj (Osijek, Vukovar). 

Što se tiče studenata, radit ćemo na praćenju njihova rada. Za one koji studiraju u Hrvatskoj pokušat ćemo osigurati njihov povratak. Pokušat ćemo stvoriti mogućnost stipendiranja studenata koji studiraju u Srbiji, a potrebni su našoj zajednici. 

Radit ćemo također i na otvorenju katedre za hrvatski jezik. Mi bismo voljeli da to bude pri Učiteljskom fakultetu na mađarskom jeziku u Subotici. Ne očekujemo da će u ovoj godini doći do realizacije, ali radit ćemo na stvaranju potrebnih uvjeta. 

Jedan od planova je i pojačana animacija djece kroz škole hrvatskog jezika, susrete, festivale, odlazak na predstave u matičnoj domovini. U tom smislu, imamo obećanje za posjet djece Istri, u suradnji s Istarskom županijom. Tu je svakako i povezivanje gimanzijalaca s vršnjacima u Pečuhu i Osijeku. 

Također, voljeli bismo da svaka škola u kojoj se izvodi nastava na hrvatskom ima školu-partnera u Republici Hrvatskoj, kako bismo imali što intenzivniju razmjenu. 

Glede udžbenika trebali bismo za novu školsku godinu imati nekoliko udžbenika na hrvatskom jeziku za osnovnu školu, tiskanih u Srbiji. S druge strane, dokle god se ne riješi ova problematika, mi i dalje moramo imati uvoz udžbenika iz Hrvatske. 

 

Antonija Čota, zadužena za područje kulture

 

KULTURA

 

Najznačajnije u protekloj godini: Godinu koja je za nama obilježile su demonstracije političke moći, čije će posljedice za hrvatsku zajednicu biti dalekosežne. Smatrala bih neumjesnim ne osvrnuti se na činjenicu da su pečat kulturnom djelovanju dale smjene i ostavke ljudi – pionira hrvatskih institucija. Neki od tih ljudi možda su i zauvijek izgubljeni za rad u korist hrvatske zajednice. Nažalost, ova tendencija nije zaustavljena i širi se prema kulturnim udrugama gdje se sve više osjećaju posljedice manifestacija moći samozvanih kulturnih djelatnika. Udruge, koje su još uvijek jedini nositelji kulturnih događaja u hrvatskoj zajednici, unatoč samopregalaštvu i ogromnom angažmanu pojedinaca, sve više posustaju pod teretom favoriziranja, nelojalne konkurencije i pristranosti, čemu su izložene. Trenutačnim političkim zanosima ideoloških zanesenjaka, koji su se stjecajem okolnosti dokopali vlasti, nisu popustile još jedino udruge u Podunavlju i rezultat njihovog zajedništva jest manifestacija »Tragovi Šokaca«, koja je obilježila proteklu godinu, a koju je u cijelosti financiralo Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine.

Godinu za nama je u negativnom smislu, bez sumnje, obilježilo osnivanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji nažalost nema nikakvih rezultata. Je li to posljedica subjektivnih slabosti osoba koje su se prihvatile obveze osmisliti tu instituciju, ili je nešto drugo u pitanju, doista ne znam. Činjenica je da je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata osnovan kako bi se naša nacionalna kultura osmišljavala, vodila i izgrađivala na što je moguće bolji i organiziraniji način, a to se nije dogodilo iako taj zavod postoji, evo još malo pa već godinu dana. 

Izostanak globalne strategije u hrvatskoj zajednici, organiziranog djelovanja i financijske sigurnosti imaju trajne posljedice na udruge koje, razapete između želje za radom i neutralnom pozicijom, s jedne strane, i političkih igara, s druge strane, gube sposobnost inovativnosti, što za posljedicu ima sve manji broj mladih u aktivnom članstvu u udrugama. Bezrazložne i neutemeljene smjene vodećih ljudi u zajednici i činjenica da te smjene nisu donijele nikakav boljitak, već naprotiv, stagnaciju i nazadovanje, dodatno unosi nemir.  

Hrvatske udruge organiziraju puno manifestacija i u njih se ulaže puno rada i truda. Međutim, te manifestacije ne uspijevaju izaći izvan lokalnih granica, jer za njih, na generalnom planu nedostaje ozbiljnije interesiranje dužnosnika hrvatske zajednice. Apsolutno pozitivnim smatram formiranje udruge »Urbani Šokci« iz Sombora, od koje se očekuje kompleksniji pristup tradiciji, životu i govoru ovog dijela hrvatskog naroda u Vojvodini. Značajan napredak pokazalo je i HKUD »Ljutovo«, svojim kazališnim festivalom koji je na scenu stavio domaću autorsku dramu i time otvorio nove mogućnosti. 

Uz to, nekoliko manifestacija kojima se na »opći način« popularizirala hrvatska kultura, a koje su imale odjeka u široj vojvođanskoj javnosti, organizirao je Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici. No, želimo li kao zajednica nametnuti svoj kulturni izričaj, moramo više surađivati s profesionalnim ustanovama kulture, jer to je jedini način da dokažemo kako jesmo neizbrisiv dio šarolikog vojvođanskog mozaika. Prije svega iz razloga što su ljudi u ovim, profesionalnim ustanovama odavno shvatili štetne nasilne utjecaje politikanstva na kulturu i uspijevaju odolijevati glorifikaciji »dominantne političke misli« koja neistomišljenike eliminira iz javnog života. Na ovom polju puno se očekivalo od Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ali to je, na žalost, izostalo i o tome sam već govorila. 

Sredstva za rad udruga su uvijek nedostatna, ali su u odnosu na prethodnu godinu, u 2008. povećana za više od 150 posto, a najvećim dijelom te se udruge financiraju iz proračuna AP Vojvodine. Utoliko su neshvatljivije izjave pojedinih dužnosnika, kako se baš na ovom proračunu treba štedjeti. Sredstva iz republičkog proračuna su i dalje izrazito mala, ali su učinjeni značajni pomaci u uspostavljanju kontakata između hrvatskih udruga i lokalnih samouprava u mjestima gdje te udruge djeluju.  

 

Planovi u 2009. godini:

Godinu 2009. obilježit će nekoliko manifestacija koje će imati međunarodni karakter i preko kojih će se hrvatskoj kulturnoj baštini u Vojvodini početi vraćati mjesto koje joj i pripada. Dogovori s nekolicinom udruga su postignuti. »Urbani Šokci« će 2009. godine biti nositelji »podunavske manifestacije«, kao odgovora na izazov spoja tradicionalizma i suvremenih stremljenja. Očekuje se tiskanje Zbornika znanstvenih radova s protekle manifestacije »Tragovi Šokaca«, a u dogovoru s predstavnicima nekoliko udruga održat će se tribine i znanstveni skupovi. Sve to, dakako ovisi o novcu kojeg 2008. godine u proračunu HNV-a, barem kada je kultura u pitanju, nije bilo. 

Smatram značajnim i nekoliko programa kojima je profesionalna hrvatska kultura predstavljena u više gradova u Vojvodini, pa je za nadati se da će se ovakve manifestacije nastaviti i u godini pred nama.