Arhiv tekstova

Globalizacija se u znanstvenim krugovima šire počinje izučavati 80-ih godina prošloga stoljeća, no koncept »ujedinjenog svijeta« postaje popularan tek u skorije vrijeme. Pojmom globalizacija označava se kompleks ekonomskih, socijalnih, tehnoloških i političkih promjena koji se promatraju kroz interaktivni odnos sljedećih subjekata – ljudi, skupina, zajednica, zemalja, kompanija, i transnacionalnih aktera, u različitim geografskim lokacijama. 

Mnogi globalizaciju smatraju primarno ekonomskim fenomenom, a kao njen osnovni cilj stvaranje ujedinjenog svjetskog tržišta, dok s druge strane, globalizaciju možemo povezivati i s ubrzanim rastom prekogranične socijalne, kulturalne i tehnološke razmjene. Ovaj fenomen, uz neizbježne tehnologiju i ekonomiju, uključuje i podrazumijeva mnoge druge procese koji u biti nisu tehnološke i ekonomske prirode, ali su s njima povezani. 

POZITIVNA I NEGATIVNA STRANA: Komuniciranje i razmjena informacija jest nešto što je svakako neizbježno. Primjerice, širenje svijesti i promicanje znanja i informacija o ljudskim pravima svakako je jedan od najvećih uspjeha i rezultata globalizacije. U drugoj polovici XX. stoljeća ideje i vrijednosti povezane s ljudskim pravima educirane elite širile su svijetom manje educiranim i običnim ljudima koji su živjeli u udaljenim dijelovima svijeta. To je pozitivna strana globalizacije – razmjena informacija, povezivanja i omogućavanje da se kreiraju novi identiteti, dok bi negativna strana, kada o govorimo specifično o ljudskim pravima, bila da globalizacija najviše ide u prilog ekonomski razvijenim zemljama, nauštrb slabije razvijenih koje ove prethodne eksploatiraju. Globalni ekonomski odnosi često su izvor direkt-nih ugrožavanja ljudskih prava, socijalnih i radničkih, i indirektno kreiraju konflikte koji dovode do nestabilnosti i nesigurnosti. 

I apologeti, i oni koji globalizaciju kritiziraju, ističu njen veliki utjecaj. Prvi tvrde da razvoj trgovine i povezivanje utječu na promociju ljudskih prava u udaljenim dijelovima svijeta. Ekonomisti i društveni znanstvenici objašnjavaju da je razvijena ekonomija osnova za široko razvijene i poštovane ljudske slobode. Nasuprot ovome, skepticizam glede globalizacije razvijaju tvrdnje da jačanje utjecaja tržišta destabilizira političke i građanske slobode jer omogućuje koncentraciju moći u rukama nekolicine multinacionalnih korporacija. 

NOVI IZAZOVI LJUDSKIM PRAVIMA: Sve u svemu, globalizacija donosi nove izazove ljudskim pravima i mnoge organizacije afirmiraju i kontroliraju njihovo poštivanje širom svijeta. Primjerice, sustav Ujedinjenih naroda oformljen je nakon Drugog svjetskog rata, u namjeri da se izgradi i očuva globalni mir i da se ljudska prava promoviraju na globalnoj sceni. Znači li globalizacija nužno i amerikanizaciju, pitanje je koje danas postavljaju mnogi, sluteći da iza ovoga fenomena stoje očigledne namjere kulturnih imperijalista s razvijenog Zapada da svoje vrijednosti nametnu cijelome svijetu. Svi znamo što su Coca Cola i McDonalds. Znamo i da je Djed Mraz, onakav kakvog ga danas znamo, jedan od izuma moćne Coca Coline propagandne mašinerije. Možemo li govoriti u ovoj situaciji o skrivenim namjerama SAD-a da stvore ujedinjeni svijet po svojim pravilima? Realno govoreći, možemo tvrditi kako iza toga stoje jedino ekonomski interesi i da nema smisla govoriti o nekakvoj kulturalnoj homogenizaciji. Posebice imajući na umu, da globalizacija ima mnogo svojih oponenata diljem svijeta, poput kulturnih relativista, religijskih fundamentalističkih pokreta, itd. Ove je dvije posljedice globalizacije Benjamin Barber, komentator »The Atlantic Magazine«, prepoznao kao sile Džihada i sile »McSvijeta« i u svom tekstu napisao kako »obje sile posjeduju jednu snagu, ali da su usmjerene u različitim smjerovima. I dok jednu vodi parohijalna mržnja, a drugu univerzalna tržišta, jedno im je zajedničko – niti jedna običnom čovjeku ne nudi dovoljno nade za traženje praktičnih načina da žive i vladaju sobom u svijetu koji je demokratičan«.