Arhiv tekstova

U okviru projekta »Kampanja za poticanje tolerancije i suzbijanja rasizma«, Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) promovirao je niz mjera i postupaka koje državna tijela moraju uvesti kako bi se suzbila diskriminacija u medijima. Samim izvješćem kao dokumentom analizirana je diskriminacija etničkih manjina, izbjeg-lica, rasna i rodna diskriminacija po socijalnoj pripadnosti, jeziku, religiji ili religijskim uvjerenjima, političkom ili drugom mišljenju, pripadnosti manjinama bilo koje vrste, vlasništvu, mjestu rođenja, hendikepu, godištu ili seksualnoj orijentaciji. 

U proteklih dvanaest mjeseci YUCOM je u okviru projekta obavio istraživanje o primjeni medijskih zakona, Zakona o javnom informiranju iz 2003. godine i Zakona o radiodifuziji iz 2002. godine, u dijelu kojim se potiče tolerancija i zabranjuje širenje netrpeljivosti. Tijekom istraživanja, temeljenih na standardima Europskog suda za ljudska prava, preporukama i rezolucijama, te na  Deklaraciji Međunarodne federacije novinara, uočeni su problemi vrijedni pažnje. 

ORGANIČENJA: Prema Zakonu o javnom informiranju, zabranjen je govor mržnje člankom 38 i 39, ali iskustvo pravnog tima YUCOM-a pokazuje kako sudovi ne postupaju po tužbama za netoleranciju i govor mržnje, što po njihovu mišljenju ukazuje na nestručnost ili svojevrsnu opstrukciju. Navođenjem naziva sporova i naslova teksta, te ostalih podataka o pojedinim predmetima, može se zaključiti kako u najvećem broju slučajeva ishod žalbenog postupka ostaje bez odgovora drugostepenog suda. 

»Najčešće sudovi izbjegavaju postupati po tužbama i odlučivati o meritumu (suštini) i odlučuju se na odbacivanje tužbe iz uglavnom neosnovanih formalnopravnih razloga. Osim što ovak-va praksa predstavlja problem sama po sebi, ona otvara i pitanje mogućnosti građana da štite svoja prava pokretanjem sličnih postupaka«, navodi tim Komiteta pravnika za ljudska prava, kojeg čine Biljana Kovačević-Vučo, mr. Dejan Milenković, prof. dr. Stevan Lilić, Milan Antonijević, Suzana Blesić, Dragan Ristić, Natalija Šolić, Mirna Kosanović, Katarina Jozić i Lena Pelić. 

PROBLEMI: Kako ističe YUCOM-ov tim odvjetnika, reagiranje najvećeg broja medija na pokretanje postupka za zabranu poziva na diskriminaciju, nasilje i govor mržnje uglavnom je bio negativan, a često se manifestirao serijom tekstova i izvješća čiji je cilj obeshrabrivanje i diskreditiranje podnositelja tužbe. Tako su se mnogi odvjetnici i nevladine organizacije našli na udaru vulgarnih tekstova i kampanji protiv zaštite ljudskih prava. Istodobno, iako Zakon o javnom informiranju predviđa obvezu medija da dostavljaju video zapis emisije u kojoj se bilježi pojava širenja netolerancije, prema timu YUCOM-a je samo u jednom slučaju i izvršena. 

KARAKTERISTIČNI SLUČAJEVI: Tekstovi koji su usmjereni na diskvalifikaciju ljudi koji se bave zaštitom ljudskih prava, suočavanjem s prošlošću, slobodom izražavanja i njihovim uspoređenjem s nacistima, objavljivali su se poglavice u listovima »Kurir«, »Glas javnosti« i »Politika«. Osim novina prekršaji su zabilježeni i u televizijskim emisijama RTS-a, primjerice u emisiji »Sabornik«, kada je promovirana netolerancija prema ne-heteroseksualnoj populaciji. Osim toga, Televizija Novi Sad u političkoj je kontakt emisiji »Signali« emitirala govor mržnje glede teme referenduma u Crnoj Gori. 

Slučaj koji je također imao veliku pozornost je netrpeljivost po nacionalnom osnovu prema predsjednici Vlade Srbije Ivani Dulić-Marković i članovima njene obitelji. Tom prilikom po viđenju odvjetničkog tima za ljudska prava članovi Srpske radikalne stranke po njihovom običaju nisu napali cjelokup-nu naciju, već su podmetali pojedinim predstavnicima predrasude. I pokraj reagiranja tima YUCOM-a i stranke G17 Plus, netolerantna ponašanja su se ponavljala i tu prednjače listovi »Kurir«, »Pres«, ali i »Glas javnosti«. Osim navedenih slučajeva, na meti ksenofobičnih komentara našla se glumica Mirjana Karanović, koja je glumila Bošnjakinju, potom pritisak na suca Marka Kljajevića koji je vodio proces suđenja za ubojstvo premijera Zorana Đinđića, objavljivanje fotografije mladića koji salutira plakatu Ratka Mladića i niz netolerantnih stavova na temu rješenja pitanja glede statusa Kosova i Metohije. 

Na koji način se može doći do razrješenja navedenih problema, kakve mjere poduzeti i kako iskorijeniti govor mržnje iz medija, ostaje timu Komiteta pravnika za ljudska prava kao zadatak. Stav tima za sada je da se treba precizirati, prije svega Zakon o javnom informiranju, s jedne strane, a educirati suce na ne odbacivanje tužbe zato što ne prepoznaju njihovu suštinu, s druge strane. Treba inzistirati na dodatnom educiranju novinara, čak i građana, kako bi se problem nadvladao.