Arhiv tekstova
Hrvati izvan domovine ostaju prioritet
Četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je 3. i 4. srpnja na Plitvicama.
Predstavnici Hrvata iz cijeloga svijeta i nadležnih institucija iz Hrvatske raspravljali su o pitanjima koja su ključna za njihov status u zemljama u kojima žive te o njihovoj suradnji s matičnom zemljom. Tijekom dvodnevne sjednice raspravljalo se i o brojnim aktualnim temama u odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske te o gospodarskoj suradnji, sportu i turizmu, demografiji, povratku i useljavanju te novim perspektivama i ulogama članova Savjeta u odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske.
Izazovi su veliki, ali i prilike
Sjednicu Savjeta otvorio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković ističući suradnju s tri skupine Hrvata izvan Hrvatske – s Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnim narodom, s manjinama i dijasporom.
»Izdašnim povećanjima sredstava proteklih godina pokazali smo da ste nam prioritet, i po proračunu se to najbolje vidi te se to osjeća kroz projekte koje financiramo« rekao je Plenković.
Govoreći o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kazao je da su oni u fokusu Vlade, kako zbog brojnosti tako i zbog kompleksnosti političke situacije, posebice kada je u pitanju politička zastupljenost u najvišim institucijama.
Kada je riječ o predstavnicima manjina, istaknuo je primjer odnosa hrvatske države prema nacionalnim manjinama:
»Mislim da smo tu potpora i u bilateralnim komisijama, i u vašim projektima, kroz zagovaranja vlada u zemljama gdje živite, a najbolji primjer dali smo mi u Hrvatskoj. Rekao bih da smo, po mom sudu, razvili jedan sjajan okvir kroz programe za nacionalne manjine, kroz financijska sredstva koja su kanalizirana za programe. Mi želimo da se svi sugrađani u Hrvatskoj osjećaju dobro, bez obzira na to jesu li Hrvati ili pripadnici manjina, i podržavamo ih u svim aspektima«, poručio je premijer i dodao da, kada su u pitanju iseljenici, tu bi trebalo dodatno ojačati financije.
Plenković se osvrnuo i na hrvatsku zajednicu u Srbiji te pohvalio njihove projekte i saborsku zastupnicu i predsjednicu Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasnu Vojnić.
»Projekti ‘Rasti gdje si posijan’ za vrtiće i ‘Sagradi mlin gdje je voda’ nisu samo kreativni, nego su i vrlo konkretni. Nakon sjajnog uspjeha našeg doma u Subotici, hrvatska država financirat će naše matice u Somboru, Monoštoru, Petrovaradinu, Sonti, Šidu, Opovu i Rumi. Dakle, pokrivamo sva mjesta gdje Hrvati žive u većem broju i na taj način šaljemo jednu snažnu poruku okupljanja, opstanka i ostanka te neasimilacije ili drugog deklariranja«, rekao je premijer.
Uz premijera, nazočili su i ministri u Vladi Gordan Grlić Radman, Radovan Fuchs i Ivan Šipić.
Pozdravljajući okupljene, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je kako kao zajednica iz više od 40 država izvrsno obavljaju svoju ulogu te da na najbolji mogući način povezuju domovinu s Hrvatima diljem svijeta. Kako je kazao, u proteklim sjednicama Savjet je dao vrijedan doprinos u oblikovanju politika kroz konkretne inicijative i prijedloge rješenja kao što su jačanje programa potpore hrvatskim zajednicama izvan Hrvatske, te kroz demografske, obrazovne i kulturne mjere koje izravno pridonose očuvanju hrvatskog identiteta i jezika izvan domovine. Posebno je naglasio rješenja koja su ugrađena u Zakon o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine, program stipendiranja studenata, te više od 30 projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske.
»Izazovi su veliki, ali i prilike, i trebamo ih iskoristiti jer Hrvatska računa na vas. Želim da bude otvorena i poticajna u interesu našeg zajedničkog puta prema budućnosti koju stvaramo«, poručio je Milas.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako je Vlada spremna olakšati povratak svima koji se žele vratiti u domovinu:
»Mi želimo biti dodatna vrata i prozor potencijalnog povratka. Naravno, respektirajući i i te kako uvažavajući jako bitnu činjenicu da ste vi nama potrebni i ovdje gdje jeste – u očuvanju naše kulture, tradicije, povijesti i svega onoga za što se borimo. Ali postoji i dio ljudi koji se želi vratiti i vraća se upravo sada. Njima želimo poslati poruku: Hrvatska Vlada je spremna«.
Jasna Vojnić u svom je obraćanju i ovom prilikom ukazala na zagarantiranu političku zastupljenost manjina u Hrvatskoj te prikazala kako bi to izgledalo kada bi se isti princip preslikao na Srbiju.
»Da je Srbija teritorijalno podijeljena jednako kao Hrvatska – na županije i lokalne samouprave – i da vrijede jednaki zakoni kao u Hrvatskoj, Hrvati u Srbiji tada bi imali dva dožupana, četiri dogradonačelnika, 20 zamjenika načelnika općina i oko 200 vijećnika u skupštinama općina i gradova. I vi znate da je trenutačna situacija takva da mi garantiranih mjesta u izvršnoj vlasti imamo – nula. To je samo potvrda koliko Hrvatska skrbi o svojim nacionalnim manjinama, i drugo na što se trebamo usmjeriti u našim državama kroz bilateralne odnose«, kazala je Vojnić.
Dijalog i suradnja
Drugog dana sjednice raspravljalo se o demografiji, povratku i useljevanju te novim perspektivama i ulogama članova Savjeta u odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske.
Zvonko Milas u svome je završnom izlaganju uputio iskrenu zahvalu svim članicama i članovima Savjeta na njihovom predanom radu i angažmanu tijekom protekle četiri godine. Posebno je naglasio važnost izglasavanja izmjena i dopuna Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, kojim se osigurava suvremen i snažan okvir za daljnju suradnju. Osim uspostave Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, izmjenama i dopunama Zakona predviđeno je i povećanje broja predstavnika u sljedećem sazivu Savjeta, čime će se dodatno osnažiti zastupljenost hrvatskih zajednica izvan Hrvatske.
Poseban panel, pod nazivom »Nove perspektive i uloga članova Savjeta u odnosima s Hrvatima izvan Republike Hrvatske«, bio je posvećen temama unaprjeđenja kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini, kulturnoj baštini hrvatske nacionalne manjine, hrvatskoj zajednici u Europi te očuvanju hrvatskog identiteta, posebice kroz njegovanje hrvatskoga jezika.
Osim panela, održani su i sastanci pojedinačnih odbora: Odbora za Bosnu i Hercegovinu, Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu – u kojem su sudjelovale i članice iz Srbije Karolina Bašić i Renata Kuruc – te Odbora za hrvatsko iseljeništvo i dijasporu.
Na kraju dvodnevne sjednice predsjednik Savjeta Ivan Gugan zahvalio se što je imao priliku u protekle četiri godine predsjedati ovim tijelom Vlade.
»Imali smo priliku voditi dijalog s Vladom Hrvatske, ukazati na sve izazove naših zajednica, ali i mijenjati stvari na bolje. Nadam se da će naši sunarodnjaci biti zadovoljni ostvarenim rezultatima«, zaključio je Gugan.
Savjet Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo hrvatske Vlade u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Hrvatske imenuje hrvatska Vlada na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. U trenutnom sazivu, kome istječe mandat, riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unaprjeđenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke Crkve i organizacija civilnoga društva.
H. R.
