Arhiv tekstova
Kapele na katoličkim grobljima u Srijemskim Karlovcima
U Srijemskim Karlovcima postoji značajna kultura uređenja katoličkih grobalja. Osim katoličkog groblja na brežuljku Doka, koji se nalazi uz istoimeni potok, katolici se sahranjuju i na groblju na Magarčevom (Magarećem) brijegu, poznatom i po karlovačkom vidikovcu, veoma posjećenom. Na tom groblju postoji pravoslavni, kao i katolički dio. Sahranjivanje na bregovima posebnost je Srijemskih Karlovaca, koji nisu neobični za ovo mjesto, budući da se proteže kako uzduž lijeve obale Dunava, tako i na sjevernim obroncima Fruške gore.
Kapela sv. Jakova
Groblje na Magarčevom brijegu od 1913. godine krasi kapela sv. Jakova na njegovu vrhu (153 metra nadmorske visine), ostavština obitelji Žagar. To je naznačeno na natpisu koji stoji iznad portala na čeonoj strani: »Kapela sv. Jakoba apostola sagradjena od Jakoba i Marije Žagar 1913.«. Ova kapela u odnosu na sve ostale crkve u Srijemskim Karlovcima ima dominantan položaj, a s mjesta na kojem se nalazi pruža se predivan pogled na, s jedne strane središte Karlovaca, kapelu Gospe od mira i Dunav, te s druge strane na brijeg Čerat i Frušku goru.
Ova neogotička crkvica ima dva traveja odvijena pilastrima, višestranu oltarsku apsidu, kontrafore na fasadama, dekorativni portal i osmokutni drveni zvonik nad ulaznim dijelom. U unutrašnjosti crkve postoji oltarna slika sv. Jakova apostola. Jakov i Marija Žagar sahranjeni su u kripti ove crkve, a godine 1923. zabilježeni su i kao dobrotvori karlovačke župne crkve Presvetog Trojstva, budući da su darovali sredstva za oltarnu sliku Presvetog Trojstva, a zaslugom Marije Žagar izrađen je i jedan vitraž u karlovačkoj crkvi. U župi Srijemski Karlovci od župnika Mateja Perića može se saznati da je u kripti kapele sahra-njeno desetak članova ove obitelji, a posljednji prije tri godine. Kapela se koristi za sprovodne obrede, iako je, kako saznajemo, spremna za obnovu. Do nje se može doći automobilom, strmim putem preko ulica Volnog i Matoševe, a posjet kapeli prigoda je i za proučavanje hrvatskoga, češkoga i njemačkoga katoličkog identiteta Karlovaca.
Kapela na groblju Doka
Zapadnu padinu brijega Doka, najviše visine 143 metra, zauzima Katoličko groblje. Precizni podaci o vremenu njegova nastanka nisu poznati, no spominje se da je nastalo tijekom XVIII. stoljeća. Nešto je manje od groblja na Magarećem brijegu. Sačuvan je manji broj kamenih spomenika iz XIX. stoljeća. Grobljem dominira kapela obitelji Posavac, skromnih gabarita, podignuta 1918. godine u duhu arhitekture akademizma. Ulazna vrata su polukružno završena i okrenuta ka pristupnoj terasi i stubištu. Iznad ulaza je dekorativno obrađen zabat, nadvišen križem. U zabatu je utisnuta godina izgradnje kapele: 1918. 29/X., a iznad samih vrata natpis izveden velikim slovima: »Po milosti Božjoj«.
Na bočnim pročeljima nalazi se po jedan polukružno završen prozor. Fasada je izvedena u umjetnom kamenu i dekorativno obrađena u duhu pseudorustike. U kapeli se nalazi oltar s prikazom Isusove molitve na Maslinskoj gori. Na natpisu iznad slike parafrazirane su riječi koje je Krist izgovorio u toj molitvi (originalni prijepis): »Bože Otče neka bude sveta volja tvoja«. S desne strane ulaznih vrata nalazi se uklesani natpis (velikim slovima) iz koga saznajemo kome je posvećena kapela: »Na slavu Gospodu Bogu! / Sv. Trojstvu i Majki Gospodnjoj! / U spomen svetskoga rata i / Groznice španjolske u kojoj je / podlegla moja ljubljena kćerka / Angela učit. maturantica u / cvetu svoje mladosti / – do groba žalosna majka« (originalni prijepis). S lijeve strane vrata je također ploča s uklesanim tekstom (originalni prijepis): »Ovdje počiva u miru Božjem / Obitelj Preinić – Posavec / Milosrdje mole duše tvoje / Da ih primiš o gospode / U blaženstvo svoje«. Čini se da je u prezimenu Posavec klesar napisao umjesto slova »e« slovo »a« (Posavac), pa se kasnije ispravio.
Ispod oltarne slike je oltar s bogatim, ali nepotpuno čitljivim natpisom na prednjoj strani. Na lijevoj polovici uklesanoga natpisa navedeno je (originalni prijepis): »Ovdje počiva u gospodu / usnula Angela Mira / Majčina nada a sada nebeska vila / Preselite Višnji u naručja sreće / Iz koje te više nikada vratiti neće / Preselite … ljubljenog / Kraja lepog Zagreba Mirogoja / Snevaj… san na … / Ljudskog Spasitelj …« (trotočkama su navedena mjesta riječi koje su nečitljive, a iz konteksta nerazumljive). Na desnoj polovici istoga natpisa isklesane su riječi (originalni prijepis): »Ustanite sveti ustanite ljudi / Angela ma-turantica podlegla / u Španjolskoj groznici 21. god / života, dana prevrata / svetskoga rata 29. X. 1918. god / predana majki zemlji / a čista djevičanska duša / uživala u nebesima / život – vječni«.
Svi ovi podaci, a navodimo ih budući da u literaturi koja popisuje iznimno bogatu arhitekturu Srijemskih Karlovaca podataka o ovoj kapeli nema, djeluju zbunjujuće. U pojedinim dokumentima sekundarnoga značenja (prostorni planovi, turističke studije), navodi se da je riječ o kapeli Helene Gajdek, što možda upućuje da je Angela, u čiji spomen je objekt sagrađen, njezina kći. Nema u tim izvorima spomena obitelji Posavec, a navodi se da je to mauzojel obitelji Funk, koja se na epitafu ne spominje, kao ni na pločama na vanjskom dijelu ulaza. Unutrašnjost kapele, koja sadrži i križ (s natpisom Angela Hajdek) je zapuštena, a kroz djelomice polupane prozore ubačeni su nedolični predmeti.
Marko Tucakov
