Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Lauš – dokument teškog vremena

Prvi ovogodišnji program u okviru Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini priređen je 26. lipnja u subotičkom Art kinu Lifka projekcijom dokumentarno-igranog filma Lauš scenaristice i redateljice hrvatskog porijekla Branke Bešević Gajić koja živi i radi u Beogradu. 
Kroz priču o tragičnoj sudbini poznatog glumca Žarka Lauševića (1960. – 2023.) Lauš progovara o, kako je autorica ukazala, »jednom vremenu koje je bilo teško i u kojem smo svi na neki način bili žrtve«. Lauševićeva tragedija započinje još 1990. godina kada se, zbog uloge u predstavi o svetom Savi, našao na udaru ultranacionalista koji su, ne uvažavajući slobodu umjetničkog izraza, smatrali da komad nedostojanstveno prikazuje lik i djelo sveca i prosvjetitelja. Prijetnje upućivane glumcu bile su razlog da Laušević iz sigurnosnih razloga nosi sa sobom pištolj, a što je za posljedicu imalo veliku tragediju: jedne lipanjske večeri 1993. s njim i njegovim bratom Branimirom sukobila se skupina mladića, Žarko je pucao u samoobrani te dvojicu ubio, a trećeg teško ranio. U zatvoru je proveo blizu pet godina. 

O uzrocima tragedije

»Ovim smo filmom pokušali odgovoriti na pitanja što se zapravo dogodilo, što je uzrok tragedije. Film je sniman tri godine i završen je 2014. Izazvao je veliki interes javnosti, na premijeri smo imali oko četiri tisuće gledatelja. Željela sam i da mi sâm Žarko Laušević da suglasnost za snimanje. Nesprečiva Branka, tako me je zvao. U filmu smo predstavili i jednu i drugu stranu uz dužno poštovanje prema svim akterima tragičnog događaja«, kaže Bešević Gajić. 
Ujedno, Lauš je dokument 90-ih godina, njihovih političkih lomova.
»Htjela sam prikazati sav taj ultranacionalistički metež koji je pratio izvođenje predstave o svetom Savi. Kroz priču o tom slučaju film govori o sudbini umjetnika u vremenu ideoloških i političkih lomova. Ujedno, to je optužba protiv ideoloških podjela i nasilja«, kaže autorica filma.
Uz brojne sugovornike, njegove kolege glumce i glumice, redatelje, odvjetnike i druge ličnosti, u filmu su korišteni i citati iz Lauševićeve autobiografske knjige Godina prođe, dan nikad. 
Nakon projekcije s autoricom filma razgovarao je urednik Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini, filmski redatelj Branko Ištvančić. Govoreći o porukama Lauša, Ištvančić je naveo kako je film moralni čin onoga tko stoji iza kamere. Kako je dodao, plan je da se u okviru Ciklusa prikažu i neka druga ostvarenja Branke Bešević Gajić.

O autorici

Branka Bešević Gajić filmska je i televizijska redateljica, scenaristica, doktorica umjetnosti i sveučilišna profesorica. Rođena je u Pančevu, u hrvatskoj katoličkoj obitelji podrijetlom iz Vinkovaca. Njezin opus obuhvaća igrane, dokumentarne i interaktivne filmove, kazališne predstave i TV projekte, s posebnim fokusom na društveno angažirane teme. Diplomirala je i doktorirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. 
Njezini filmovi prikazivani su i nagrađivani na brojnim međunarodnim festivalima, a posebno se ističu Dom anđela, prvi forenzički triler u regiji, te interaktivni igrani film Odluka, koji je otvorio nova vrata u filmskoj formi i društvenom dijalogu. Rad Bešević Gajić prožet je temama identiteta, pravde i borbe protiv nepravde, a njezin umjetnički izraz nerijetko spaja osobnu priču s univerzalnim pitanjima ljudskosti. 
Kao redateljica i profesorica, aktivno doprinosi razvoju suvremenog filmskog jezika i afirmaciji mladih autora u regiji. Osnovala je Festival hrvatskog filma u Beogradu, gdje djeluje kao umjetnička direktorica i selektorica, s ciljem jačanja kulturnih veza i afirmacije hrvatske kinematografije izvan matice. Članica je brojnih profesionalnih udruženja. Živi na relaciji Vinkovci – Beograd. 
Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini organizira udruga Artizana iz Zagreba u partnerstvu s Art kinom Lifka i Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata te uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.
D. B. P.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika