Arhiv tekstova
Zlatno zrno pod pritiskom burzi i dugovanja
Nakon što je ovogodišnja žetva ječma na području Vojvodine donijela solidne rezultate, pozornost javnosti i agrarnog sektora preusmjerena je na pšenicu – najzastupljenije strno žito u regiji. Žetva pšenice trenutačno je u punom zamahu, a prvi podaci s terena pokazuju da su prinosi uglavnom u skladu s višegodišnjim prosjecima, uz određene oscilacije uvjetovane stanjem tla, sortimentom i količinom oborina tijekom proljeća. Kako bismo stekli uvid u trenutačno stanje na terenu, razgovarali smo s ljudima čije višegodišnje iskustvo u poljoprivredi i očekivanja koja su nam predočili oslikavaju širu sliku realnosti u kojoj se nalaze domaći proizvođači: s jedne strane, uspješno privode kraju zahtjevnu sezonu, a s druge – suočeni su s neizvjesnošću u pogledu tržišta, skladištenja i naplate uloženog truda.
Somborski atar
Ovogodišnji prinos pšenice u somborskom ataru, prema riječima generalnog direktora kompanije Meteor Commerce mr. Jece Ilića, kreće se između 4 i 4,8 tona po katastarskom jutru. I kvaliteta je, dodaje, na višegodišnjoj prosječnoj razini. Hektolitarska masa kreće se oko 78 kilograma, dok je razina proteina oko 11,5 do 12, što više pogoduje stočnoj uporabi pšenice od one za mlinarsku proizvodnju.
»Sombor i zapadna Bačka su negdje na oko 50% žetve što se tiče samog tempa, a vremenske prilike su pogodnije ovih nekoliko dana u odnosu na visoke prošlotjedne temperature. U ovom stadiju temperature svakako ne mogu utjecati na kvalitetu ili prinos pšenice, već je mnogo teže kombajnirati zbog visokih temperatura. Očekujemo kako će se završetkom ovog tjedna doći skoro do 95% do kraja žetve. Nadamo se kako ćemo završetkom ove žetve doći do prosječnog rezultata od 4,5 tona po jutru pšenice. U našem ataru kasnije su se sorte pokazale bolje, tj. daju veće prinose. U pitanju je vjerojatno tip zemljišta i duži vegetacijski period za te sorte«, rekao je Jeca Ilić.
Govoreći o tržišnim kretanjima, Ilić ističe kako su upravo nepovoljna predviđanja u vezi s ovogodišnjim rodom kukuruza dovela do rasta cijene pšenice.
»Za sada potencijalni nedostatak kukuruza jedino je utjecao na to da se cijena pšenice, bez obzira na prinose, podigne od onih početnih 16 dinara na oko 20 dinara za proizvođače, a za pravne osobe na 20 dinara, plus PDV. Tendencija je takva da će ova cijena trajati tijekom žetve, po završetku će vjerojatno doći do perioda stagnacije, možda i blagog pada. Poslije 15. kolovoza kada se definitivno bude vidjelo kako će biti problem s najznačajnijom kulturom, tj. kukuruzom, vjerojatno će pšenica ponovno dobiti više na cijeni, kao što se dogodilo i s ječmom koji se danas prodaje između 19,5 i 20 dinara«, govori nam Jeca Ilić.
Rekao je kako očekuje da će poljoprivrednici, kao i prošle godine, oko 50% pšenice istrgovati odmah, a 50% ostavili na lageru. Kaže kako je prije svega s jedne strane to uvjetovano obvezama proizvođača kako bi došli do prvog značajnijeg priljeva novca u sezoni. S druge strane, cijena od 20 dinara s dobrim prinosima, uz sve probleme poput visokih troškova drugih izdataka, ipak je postignuta neka isplativost prodaje.
»Bez obzira na sve, postoji i strah od toga da ta cijena neće naglo i brzo ići prema gore, jer cijene na inozemnim burzama nisu više od ovih. Ne možemo govoriti kako je sve to isto, budući da su uvjeti subvencioniranja potpuno drugačiji na drugim tržištima. U suštini, za inozemne proizvođače je ta cijena mnogo povoljnija nego za naše poljoprivrednike. Sve to nama ne daje prostor za veliki optimizam u smislu brzog rasta cijene pšenice«, kaže sugovornik.
Subotički atar
Miroslav Matković, poljoprivrednik iz Subotice, kaže kako je žetva u subotičkom ataru u punom jeku, te da očekuje umanjenje gužve na cestama za nekoliko dana, iako će sama žetva trajati bar još desetak dana. Navodi kako je trenutačna situacija glede prinosa pšenice negdje u prosjeku između šest do osam tona po hektaru, ovisno o stanju zemljišta, sorte, a pogotovo od količine dobivenih padalina tijekom proljeća.
»Što se tiče kvalitete zrna, na prvi pogled izgleda dosta ‘šturavo’ jer je prekinuta vegetacija, ali kada se ode na predaju, parametri pokazuju drugačije. Hektolitar je, kako sam čuo i od ostalih, oko 80, a proteini ovise od sorte pšenice i kreću se od 9,5 do 11. Visoka razina proteina je karakteristična za druge sorte žita koje ljudi ovdje mnogo manje siju, uglavnom je kod nas stočna pšenica. Što se tiče kvalitete pšenice, kiša je ove godine odigrala najveću ulogu. Na primjer, proljetos je u nekim dijelovima grada palo i do 100 litara kiše, dok su drugi dobili oko 30 litara. Samim tim, parcele koje su dobile manje kiše imaju slabiju kvalitetu zrna i manje prinose po hektaru. Svakako, treba uzeti u obzir i samu kondiciju u kojoj se zemlja nalazi, jesu li ljudi gnojili i održavali, jer ipak su teške godine iza nas«, kaže Matković.
Kada je u pitanju skladištenje pšenice, ovaj subotički poljoprivrednik kaže kako je dio poljoprivrednika unaprijed ugovorio cijene, a postoji i dio onih koji su zaduženi, odmah po isporuci robe automatski im se umanjuje dugovanje, a s onom razlikom koja ostaje ne znaju što uraditi.
»Neki će se kockati i čekati bolju cijenu, mora se uzeti u obzir i lager koji nije besplatan. Jedino oni koji imaju svoje skladišne kapacitete mogu ostaviti bez nadoknade, ali ni to ne garantira porast cijene. Prije nekoliko godina tražili smo od trgovaca da se sačeka stabilizacija cijena robe kako bi se poljoprivrednici razdužili, ali nikada nam to nije uspjelo. Predlagali smo to i Ministarstvu poljoprivrede, ali bez uspjeha. Uvijek je tako da poljoprivrednici najmanje zarade, trgovci najbolje prolaze. Srećom, cijena je drugačija od one s kojom su izašli u javnost prije nekoliko tjedana i kreće se oko 20 dinara akontno. Očekuje se kako će cijena ići do 21 dinar s PDV-om, ali nitko još nije izišao s konačnom cijenom pšenice. Lager će za proizvođače biti besplatan do 1. kolovoza, a do tada se mogu odlučiti hoće li prodati svoju pšenicu po trenutačno važećim tržišnim uvjetima«, zaključio je Miroslav Matković.
Ivan Ušumović
