Arhiv tekstova
Kapele na Gradskom groblju u Rumi
Na Gradskom groblju u Rumi postoje kapele Žalosne Gospe i svetog Florijana, zaštitinika vatrogasaca ali i rumskih zanatlija. Kapelu Žalosne Gospe izgradila je župljanka Rume Magdalena Fritz 1901. godine. Na ulazu s lijeve strane kapele nalazi se spomenik Jozefa Fritza, Magdaleninog supruga, koji je tu i sahranjen. Magdalena je umrla 1903. godine i sahranjena je u unutrašnjosti kapele. S desne strane kapele nalazi se spomen-ploča. Slova su nejasna, ali se pretpostavlja da je na njoj ispisana zahvalnica župljanki Magdaleni za izgradnju kapele. Kako se navodi u imovniku iz 1955.godine, kapela je dugačka 15, a široka 6 metara. Građena je u gotičkom stilu sa svodovima. Ima troja vrata sa staklom, bez prozora, zamišljena i izvedena kao kripta. Na kupoli je ravan krov do kojega se dolazi s obje strane ulaza s preko 30 stepenica. Na krovu su tri križa. Kapela je građena od opeke po svodovima. Pod je popločan keramičkim pločicama. U podu je mramorna ploča s natpisom: »Josef Fritz geboren 26. XI. 1824. – 11. II. 1901. i Magdalena Fritz geboren 20. XI. 1834. – 05. II. 1903.«. Pred kapelom u zidu s lijeva stoji mramorna spomen-ploča o gradnji kapele, a s desne strane spomenik za Magdalenu i Josefa Fritza.
Ispod kapele sv. Florijana sahranjeni su supruga Karla Pejačevića, grofica Barbara Sanchez de Origosa (umrla 1783. godine), a moguće i Heinrich Pejačević (umro 1749. godine). Kapela je izgorjela krajem XIX. vijeka, ali je uz pomoć dobrotvora sagrađena nova, koja i danas stoji. Kapelica sv. Florijana vrlo je stara. Prema kanonskoj vizitaciji, spominje se 1836. godine i ne zna se kad je napravljena. Kako se navodi u imovniku grobljanske kapelice sv. Florijana i rimokatoličke župe u Rumi iz prosinca 1930. godine, vjerojatno su je izgradili Pejačevići, patroni crkve i župe. Godine 1900. sazidana je na istom mjestu nova kapela za vrijeme župnika dr. Josipa Pausa. Trošak je podmiren prinosom vjernika, kako to svjedoči mramorna ploča u zidu u matrici kapele. Na njoj su navedena imena: Anton Schmee, Josef Bornbaum, Stefan Fritz, Eduard Herzeg, Franz Jane, Jakob Kaufmann, Johann Koch, Karl Kogel, Andria Lanz, Ferdinand Minnich, Peter Mischak, Franz Schnur i Paul Waner. Nacrt i radove izveo je Stefan Taschner. U imovniku iz 1930. godine, koji je pisao tadašnji upravitelj župe Ivan Nepomuk Lakajaner, također se navodi da je kapela zidana od opeke. Duga je 10 i široka 5 metara. Ima strukturu lađe, ravan strop, a u apsidi je luk. Krov je pokriven crijepom. Ima tornjić u gotičkom stilu visok oko 15 metara, pokriven limom. Ima dva prozora i vrata od stakla. U kapeli je jedan zidani oltarić. Kako se opisuje u imovniku u to vrijeme, u njemu je kip sv. Florijana, križ, dva jastučića, dva kipa, metalni luster, devet uokvirenih slika, malih i većih, jedna uljana slika, kapija, četiri klupe, oltarsko zvonce, milostinja, kotlić za svetu vodu, malo zvono na tornju s užetom i dr.
Na groblju je Kalvarija s 14 postaja u zidanim stupovima u kojima su postojni reljefi od pečene gline. Također ju je sagradila župljanka Rume Magdalena Fritz 1901. godine. Kalvarija je u podobi kapele koja je vrlo prostrana. U njoj je i mali oltar s križem i reljefom Žalosne Gospe, četiri metalna svijećnjaka i dvije slike. Sva tri križa na kalvariji su od kamena. Tijela dva razbojnika su obojena, a tijelo Kristovo je pozlaćeno.
Desetak koraka od kapele svetog Florijana počelo se stvarati groblje. Protezalo se 30 metara s obje strane kapele. Danas se u kapeli svetog Florijana održavaju svete mise na Dušni dan i 4. svibnja kada se obilježava blagdan sv. Florijana.
S. D.
Izvor: Zavičajni muzej Ruma
