Arhiv tekstova
Jaz između manjinskih i sektorskih politika, centra i lokala
»Ostvarivanje prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji: Izazovi i mogućnosti za unapređenje politika i praksi«, bila je tema konferencije, održane 26. svibnja u Aeroklubu u Beogradu. Konferencijom je završen dvoipolgodišnji projekt »Zaštita manjina u procesu pristupanja EU« koji su od siječnja 2023. do lipnja 2025. zajednički proveli Europski centar za manjinska pitanja (European Centre for Minority Issues – ECMI) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, u suradnji s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Projekt je bio dio šireg programa »Podrška jačanju vladavine prava u Republici Srbiji«, koji zajednički financiraju Europska unija i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomski razvoj i suradnju (BMZ).
Različite razine ostvarivanja prava
Direktor Europskog centra za manjinska pitanja Vello Pettai otvorio je konferenciju, a o projektu je govorio državni tajnik za ljudska i manjinska prava Reihan Kurtović. Kurtović je istaknuo kako je bilo dosta izazova, ali kako su vrlo uspješno surađivali u realizaciji ovog projekta.
»Kroz naš zajednički rad vidjeli smo da su 24 nacionalne manjine itekako zainteresirane za zaštitu svojih prava, ali isto tako detektirali smo da imamo manjine koje uživaju pun sustav zaštite i čija se prava ostvaruju na najvišem mogućem nivou, ali i da imamo manjine koje i dalje teže integraciji u našem društvu. Zato smo i kroz ovaj projekt postavili četiri važna tematska područja kako bismo detektirali probleme s kojima se suočavaju pojedine nacionalne manjine, ali i vidjeli što je to što je dobro u praksi. Svjesni smo da je u ovom trenutku potrebno donijeti jedan dobar Akcijski plan za zaštitu manjina koji će biti u skladu s preporukama Savjetodavnog komiteta, ali i s potrebama nacionalnih manjina. Često potrebe nacionalnih manjina nisu prepoznate kroz određena strategijske dokumente jer se uzmu kao parametar manjine koje imaju visok nivo zaštite prava, a druge manjine budu neprepoznate. Zato metodologija izvještavanja mora biti adekvatna kao i akcijski plan«, kazao je Kurtović.
Istaknuo je kako su detektirali da od 2009. godine neka nacionalna vijeća funkcioniraju u punom kapacitetu dok određena vijeća samo egzistiraju na papiru i ne ispunjavaju svrhu svog postojanja, te je jedan od ciljeva bio jačanje kapaciteta nacionalnih vijeća. Također je istaknuo kako državni službenici često nisu svjesni da su manjinska prava ustavna i zakonska obveza i da su oni prvi korak i prva instanca u ostvarivanju manjinskih prava, te je istaknuo kako treba jačati kapacitet državnih službenika i educirati ih jer zbog neznanja dolazi do nepoštovanja prava nacionalnih manjina.
Manjinska prava van strategija i akcijskih planova
U panel diskusiji s ekspertima u području manjinskih prava angažiranih na projektu i članovima tima govorili su izvanredni profesor Fakulteta za pravne i poslovne studije dr. Lazar Vrkatić, prof. dr. sc. Katinka Beretka, samostalni savjetnik za inspekcijski nadzor za službenu uporabu jezika i pisma Adrian Borka iz Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, pučki pravobranitelj Općine Žitište Aleksa Kuzman i lokalna menadžerica projekta Jelena Mihajlov. Raspravu je moderirala koordinatorica projekta Ljubica Đorđević, istraživačica iz ECMI. Ona je predstavila rad na projektu koji se odvijao kroz održavanje treninga i radionica za nacionalnomanjinska vijeća, zaposlene u javnoj upravi, treninge za savjete za međunacionalne odnose, a izrađena je i metodologija za izvještavanje o akcijskom planu te je urađena studija o manjinskim praznicima i simbolima.
»Provođenje projekta nije bilo jednostavno, prije svega zbog političkih okolnosti, provođenja parlamentarnih i lokalnih izbora, prosvjeda i pada vlade, ali i činjenice da manjinska pitanja nisu prioritet, osim nama u ovoj dvorani. Ipak, uspjeli smo provesti ciljeve prije svega zahvaljujući dobroj suradnji s partnerima iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Savjeta Europe, OESS-a i svim dobrim ljudima na lokalu koji su pokazali otvorenost i spremnost za suradnju«, rekla je Đorđević, sumirajući dojmove s dvoipolgodišnjeg rada na projektu.
Jelena Mihajlov je rekla kako je jedan od problema koji su uočili jaz između manjinskih i sektorskih politika, odnosno neuključenost manjinskih prava u strategije i akcijske planove sektorskih ministarstava. Istakla je i kako su lokalni i regionalni konteksti najvažniji u dinamici između nacionalnih zajednica.
Profesorica Katinka Beretka istakla je kako postoji jaz između centralističkog pristupa akcijskog plana i znanja lokalnih službenika o ostvarivanju manjinskih prava na lokalnoj razini. Dodala je kako je potrebno napraviti most između starog i novog akcijskog plana koji se treba donijeti i koji bi više trebao uvažiti lokalni kontekst.
Adrian Borka, koji je bio trener za službenu uporabu jezika u projektu, rekao je da je ova problematika veoma zahtjevna i izazovna imajući u vidu broj jezika koji su uvedeni u službenu uporabu u AP Vojvodini. Ocijenio je stanje zadovoljavajućim te dodao kako i dalje postoji puno prostora za poboljšanje. Istaknuo je kako je potrebno osvješćivati i educirati javne službenike na lokalu o uporabi manjinskih jezika u službenoj uporabi.
»Ako jedinica lokalne samouprave ponudi dobar mehanizam uporabe manjinskih jezika, onda će takvo pravo vjerovatno rasti. Ako ne ponudite službenike koji govore taj upravni, pravni jezik u lokalu, onda će se pripadnik te manjine odlučiti na korištenje srpskog jezika kako bi proveo neku proceduru jer će to biti mnogo lakše i efikasnije. To se ne smije dogoditi, i lokalna samouprava treba biti spremna sa svojim ljudskim i financijskim kapacitetima pružiti ostvarivanje tog prava.«
Reforme su neophodne
U raspravi je istaknuto kako pravni status nacionalnih vijeća još uvijek nije u potpunosti definiran, te da ne postoje kaznene odredbe ukoliko se odluke koje vijeće kao samoupravno tijelo donosi, dok u slučajevima neprovođenja odluka drugih tijela to postoji.
Kurtović je također istaknuo kako je sazrelo vrijeme za reforme područja manjinskih prava i da je potrebna promjena zakona o nacionalnim vijećima te da je potrebno riješiti i problem financiranja nacionalnomanjinskih vijeća jer sadašnja sredstva nisu dovoljna za profesionalizaciju rada vijeća.
Adrian Borka je rekao kako će izmjena zakona biti u novom Akcijskom planu.
U drugom dijelu konferencije Vello Pettai predstavio je studiju »Simboli i praznici nacionalnih manjina u uporednoj europskoj perspektivi«, a ekspert za izradu metodologije izvještavanja za Akcijski plan Massimo Moratti predstavio je »Priručnik za metodologiju izvještavanja o implementaciji Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina«.
Na koncu se govorilo o njemačkim iskustvima i praksama u izvještavanju i praćenju provođenja manjinskih politika.
J. D.
