Arhiv tekstova

Iako je katolička župa na Novom Beogradu, u kojoj po popisu stanovništva iz 2002. godine živi oko pet tisuća Hrvata, pravno formirana još davne 1972. godine, do danas nije dobila zdanje crkve, niti su završeni administrativni poslovi glede zemljišta na kojoj bi crkva trebala biti sagrađena. Po navodima preč. Marka Kljajića, koji je prije gotovo dvije godine, a poslije 25 godina rada u Petrovaradinu i okolici, premješten na mjesto župnika na Novom Beogradu,  ovlaštena tijela Općine Novi Beograd 2005. godine su odredila lokaciju za izgradnju katoličke crkve. 

Upravo je zbog postojanja tog problema predsjednik Skupštine AP Vojvodine Bojan Kostreš prošle srijede posjetio preč. Kljajića u franjevačkom samostanu Sv. Ivana Kapistrana u Zemunu, te s njim razgovarao o mogućem izlazu iz sadašnje situacije. 

ADMINISTRATIVNI ILI POLITIČKI PROBLEM: I pokraj svojevremeno napismeno dobivene suglasnosti Općine za lokaciju u Bloku 45 na Novom Beogradu, koja se nalazi između Savskog nasipa i ulica Jurija Gagarina, dr. Ivana Ribara i Nehruove, stanje stvari se još uvijek nije pomaknulo s mrtve točke. Parcela nije upisana u gruntovne knjige na ime budućeg vlasnika, dok se cijele 2006. godine pa i danas čeka suglasnost Ureda za građevinske i komunalno-stambene poslove i glavne arhitektice Ivane Milenković u Općini, na projekt kompleksa crkve i pomoćnih sadržaja, kojeg je 2001. godine uradio arhitekt Ivan Žugaj. Negdje je nastao problem, kojeg su predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš i njegovi savjetnici nazvali problemom administrativne prirode, a ne političke, imajući u vidu »prirodu administracije u našoj državi koja se očituje u neažurnosti, aljkavosti i sporosti«. 

UBRZATI PROCEDURU: »U komunikaciji s ljudima iz hrvatske zajednice i Katoličke crkve saznao sam da postoji zastoj glede izgradnje crkve na Novom Beogradu, pa sam osjetio potrebu naći načina pomoći u rješavanju nastalog problema«, kazao je predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš za »Hrvatsku riječ« nakon susreta s preč. Markom Kljajićem u Zemunu, izražavajući razumijevanje za potrebu da se izgradi suvremeno zdanje katoličke crkve, kako je predviđeno u projektu, a u dijelu koji je u administrativno-pravnoj ovlasti Grada Beograda, no ipak, zemljopisno na teritoriju AP Vojvodine. 

Budući da je stajalište predsjednika Skupštine APV kako je riječ o administrativnom zastoju, on je nakon sastanka odlučio napisati pismo gradonačelniku Beograda Nenadu Bogdanoviću i predsjedniku Općine Novi Beograd Željku Ožegoviću, u kojemu traži odgovore gdje je, kakav je, zašto je nastao zastoj glede aktivnosti u vezi s izgradnjom crkve i ubrzati proceduru slijedeći pravne okvire. 

Prezentirajući problematiku preč. Kljajić je sugovornicima skrenuo pozornost na činjenicu da je jednogodišnje čekanje odgovora administracije predugo razdoblje i izrazio sumnju da je moguće prolongirati početak izgradnje crkve za još neko dulje vrijeme, budući da suglasnost na projekt još nije dobivena, a moguće je da će Općina tražiti izmjene projekta, pri tom ne zaboravljajući ni ostala dokumenta koja se trebaju osigurati prije početka izgradnje objekta. Za to vrijeme Hrvati i svi katolici, među kojima i članovi diplomacije Republike Hrvatske koji žive na Novom Beogradu, te poslovni ljudi koji odsjedaju u okolnim hotelima Hayat ili Intercontinental, svoje duhovne potrebe trebaju tražiti crkvama u Zemunu ili u Beogradu, gdje ima nekoliko katoličkih crkava, dok na Novom Beogradu nema niti jedne, a očita je potreba za njom. 

»Ako hoćemo ravnopravno u Europu moramo poštovati potrebe manjina, a izgradnja katoličke crkve u Općini Novi Beograd može samo pridonijeti obogaćivanju vjerskog kolorita«, poručio je preč. Kljajić. 

VOJVOĐANSKE VRIJEDNOS-TI PRENIJETI NA CIJELU SRBIJU: Izražavajući suglasnost s preč. Kljajićem, predsjednik Kostreš kazao je kako se vojvođanska administracija trudi poštovati i njegovati različitosti Vojvodine s namjerom i tendencijom te vrijednosti prenijeti na cijelu Srbiju, jer kako je rekao, »nije dovoljno djelovati samo u svojoj sredini već bi trebalo djelovati i izvan nje«. 

»Suština je od čitave Srbije napraviti Vojvodinu u smislu njegovanja vrijednosti koje mi u Vojvodini njegujemo, i tek kada cijela Srbija bude kao Vojvodina, Srbija će postat dio Europe«, rekao je Kostreš. 

Također, Kostreš je tijekom razgovora u više navrata izrazio duboko uvjerenje da će gradonačelnik Beograda u potpunosti razumjeti nastojanja i uložene napore da se izgradi katolička crkva na Novom Beogradu sukladno vojvođanskim vrijednostima i pomoći otkloniti administrativne teškoće koje su se ispriječile, da će izgradnja crkve početi u prihvatljivom vremenskom periodu, te da će katolički vjernici dobiti crkvu koja im je potrebna. 

DOZVOLA PA POČETAK GRADNJE: Po otklanjanju administrativnih prepreka i dobivanju svih dozvola za izgradnju kompleksa crkve i pomoćnih sadržaja prionut će se na izgradnju. Dodijeljena lokacija u Bloku 45 Novog Beograda nalazi se izvan centra naselja, kako je prvobitno i traženo, a po ocjeni preč. Kljajića ta lokacija ne samo da je prihvatljiva već i povoljna jer se naselje širi, u blizini su stajališta autobusnog i tramvajskog gradskog prijevoza... 

Za kompleks crkve i pomoćnih sadržaja potrebna je površina od oko 50, gdje će biti sagrađena crkva površine 150-200 četvornih metara, kanonski prepoznatljivog oblika i forme, suvremenog građevinskog izraza koji se uklapa u arhitekturu Novog Beograda koristeći odgovarajući materijal –beton, čelik, staklo, drvo, opeku i vitraž. Pokraj crkve, po projektu planirani pomoćni sadržaji su župni ured od oko 25 četvornih metara, župni stan i prostorije za Caritas od oko 50-ak četvornih metara i dvorana od stotinu kvadrata. Osim objekata po projektu je planirana izgradnja zelene površine, parka i igrališta za djecu.