Arhiv tekstova

Na izborima za parlament Republike Srbije održanim 21. siječnja, premda se u suštini nije promijenio odnos snaga između »stranaka bivšeg režima« i stranaka tzv. demokratskog bloka, došlo je do prestrukturiranja u demokratskom bloku i »raščišćavanja« političke scene na kojoj sada ostaje manji broj parlamentarnih stranaka.

Svi su izgledi da će Vladu formirati stranke demokratskog bloka s vodećom Demokratskom strankom i radikalima u oporbenim redovima, a novina je da će ova skupština, za razliku od prethodne, koja je bila skoro sto posto jednonacionalna, ovoga puta imati sedam zastupnika iz redova nacionalno-manjinskih lista kao i nekoliko predstavnika malobrojnijih manjina koji su svoje predstavnike kandidirali na listi Demokratske stranke. Među njima je i kandidat Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, predsjednik ove stranke Petar Kuntić.

REZULTATI IZBORA: Srpska radikalna stranka bit će najjača stranka, kao i do sada, u budućem sazivu Skupštine Srbije. Za radikale je, prema podacima RIK-a, na održanim parlamentarnim izborima glasalo oko 1.150.000 ili 28,58 posto birača koji su izašli na izbore, čime su osvojili 81 zastupnički mandat. Demokratski blok je također zadržao svoje biračko tijelo, samo što je unutar njega došlo do prestrukturiranja u korist Demokratske stranke. Naime DS je osvojio 22,72 posto glasova, čime mu je pripalo 64 zastupnička mandata, dok je koalicija Demokratska stranka Srbije - Nova Srbija - Jedinstvena Srbija osvojila 16,51 posto glasova čime joj je pripalo 47 mjesta u novom sazivu parlamenta Republike Srbije. 

Cenzus od pet posto su prošli G17 Plus koji je osvojio 6,83 posto glasova, odnosno 19 zastupničkih mandata, Socijalistička partija Srbije s 5,64 posto glasova, odnosno 16 mandata,  kao i novoosnovana Liberalno-demokratska partija na čelu koalicije starih »malih« stranaka Lige socijaldemokrata Vojvodine, Građanskog saveza Srbije i Socijaldemokratske unije, koji su skupa osvojili 5,33 posto glasova, odnosno 15 mandata.

Zastupničke mandate osvojilo je i nekoliko nacionalno-manjinskih stranaka koje su prešle takozvani »prirodni prag« . Savez vojvođanskih Mađara osvojio je tri mandata, Koalicija Lista za Sandžak dva mandata, a po jedan mandat će imati Unija Roma Srbije, Koalicija Albanaca Preševske doline i Romska partija. Republičko izborno povjerenstvo ima zakonski rok do četvrtka, 25. siječnja, proglasiti službene i konačne izborne rezultate, nakon čega počinje teći rok od mjesec dana za konstituiranje Skupštine Srbije.

ISPUNILI SMO UVJETE: Druge, malobrojnije nacionalne manjine svoje predstavnike su kandidirale na listi Demokratske stranke. Među njima su  predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić, predsjednica Slovačkog nacionalnog vijeća Ana Tomanova-Makanova, kao i kandidat Bunjevačkog nacionalnog vijeća Mirko Bajić.

Predsjednik DSHV-a očekuje da će, temeljem predizbornog dogovora s Demokratskom strankom, ova stranka nakon 14 godina ponovno imati svoga zastupnika u parlamentu Republike Srbije.

»Na kraju smo parlamentarnih izbora, koji će svojim rezultatima zasigurno na duže vrijeme odrediti sudbinu ovih prostora i ove države. Bez obzira na pobjedu Srpske radikalne stranke radujemo se što je pokrenut sav demokratski kapacitet Srbije, što je rezultiralo velikim odazivom birača i nadamo se formiranju nove, proeuropski orijentirane Vlade Srbije. U tom nizu događanja ne smije se zaboraviti niti aktivnost hrvatske zajednice u sveukupnoj pobjedi demokratskih snaga. DSHV na listi DS-a možemo sada sigurno reći, temeljem rezultata glasovanja u mjestima s pretežno  hrvatskim pučanstvom, odnio je uvjerljivu pobjedu a u nekim sredinama čak i apsolutnu. Zahvaljujemo svim glasačima iz hrvatske zajednice što su podržali ovakvu politiku i nadamo se da će u sljedeće četiri godine svakako osjetiti da su glasovali za pravu stranu. Očekujemo, s obzirom na potpuno ispunjenje uvjeta iz predizbornog dogovora između DSHV-a i DS-a, da ćemo imati zastupnika u parlamentu, a na temelju toga i rješenje problema hrvatske manjinske zajednice s puno više argumenata i efikasnosti. Da će biti ovako dobar rezultat na glasovanju, osjetilo se tijekom čitave kampanje, jer smo po prvi puta u posljednjih petnaest godina imali pune dvorane kulture u sredinama gdje žive Hrvati u većem broju«, kazao je Petar Kuntić.  

JEDINI IZBOR: Prisutne su bile i sumnje u to – je li kandidiranje na listi druge stranke adekvatno rješenje za nacionalno-manjinsku stranku, kao i pitanje zašto DSHV nije izišao samostalno na izbore. Petar Kuntić podsjeća da su tijekom čitave 2006. godine na raznim skupovima i sastancima ukazivali na manjkavosti Zakona o izborima Republike Srbije i rješenja s takozvanim ‘prirodnim pragom’ za stranke nacionalnih manjina. 

»To se prije svega odnosilo na neophodnih 10.000 potpisa ovjerenih na sudu za predaju samostalne liste«, kaže Kuntić. »U takvim uvjetima nismo niti pomišljali na samostalni izlazak, a u međuvremenu su otpočeli razgovori s nekoliko političkih opcija o zajedničkom izlasku na izbore, među kojima je ponuda DS-a bila najozbiljnija i najprihvatljivija. U međuvremenu se smanjio broj neophodnih potpisa na tri tisuće, ali, uzimajući u obzir da smo postigli dogovor s najjačom demokratski orijentiranom strankom u Srbiji, ne bi imalo nikakvog smisla raskidati postignuti dogovor. U kampanju smo stoga ušli i uradili je svim snagama. Na temelju dogovora s vodstvom DS-a, ako ispunimo sve uvjete koji su postavljeni pred nas, a evidentno je da smo ih maksimalno ispunili, trebamo osim zastupnika u parlamentu dobiti i jedno mjesto u budućoj izvršnoj vlasti Republike Srbije. Očekujem da će se postići dogovor u demokratskom bloku i da će Vladu formirati tri najjače europski orijentirane stranke DS, DSS i G17 Plus, a raduje me konsenzus oko uvjeta djelatnika koji će biti u budućoj izvršnoj vlasti, a to je – da samo najjači kadrovi iz određene oblasti mogu činiti tu novu izvršnu vlast«, kazao je Kuntić.

NEDOSTATNI ZAKONI: Kandidatkinja Slovačkog nacionalnog vijeća Ana Tomanova Makanova na listi DS-a, koja je ujedno i članica ove stranke, kaže kako postoji vrlo velika mogućnost da bude u parlamentu i da će se kao predstavnica slovačke nacionalne manjine i kao Slovakinja zalagati da se u parlamentu donesu svi zakoni koji su neophodni za rad nacionalnih vijeća, odnosno da se zakonskim putem reguliraju prava i položaj nacionalnih manjina i da u tim zakonima budu jaki mehanizmi zaštite. 

»Tražit ću da se što prije donese zakon o ovlastima nacionalnih vijeća, o njihovom financiranju i izborima, jer mandati pojedinim vijećima su već istekli, a polako ističu i svim ostalim. Pripadnici nacionalnih manjina trebaju biti integrirani u najširi društveni život, uključeni u rad parlamenta i izvršnu vlast i tako razvijati ne samo svoju kulturnu autonomiju nego i manjinsku samoupravu od lokalne do najviših razina vlasti.« 

Jedan od bitnih ciljeva za koje će se zalagati, kaže, je i promjena izbornih zakona, kako bi sve nacionalne manjine, bez obzira na njihovu brojnost i političku organiziranost, imale zagarantirana mjesta u parlamentu.

Slovaci, poput još nekih drugih manjina, danas nemaju svoje političke stranke i kako kaže Tomanova-Makanova, nema niti aktualne inicijative niti iskustva u političkom organiziranju. »Nema neke aktualne inicijative, mada ne kažem da to ne bi bilo dobro da imamo i svoje političke stranke, jer bi to bilo pravo građansko društvo i pravi građanski parlament, koji bi i na taj način oslikavao strukturu stanovništva. Veoma je pozitivno i pohvalno što će ovaj sastav parlamenta imati i predstavnike političkih stranaka nacionalnih manjina Mađara, Bošnjaka, Albanaca i Roma. Međutim, što je s onima pripadnicima manjih zajednica koje nisu politički organizirane?«, pita Tomanova-Makanova. Prema njenom mišljenju nazočnost u parlamentu predstavnika nacionalnih manjina je neophodno, kako bi u zakonodavnom tijelu same manjine iznijele svoje prijedloge. 

»Ovo je šansa, jedan novi prostor da se i u parlamentu iziđe na govornicu i da se i većinskom narodu i medijima stalno skreće pažnja da ovdje žive i pripadnici nacionalnih manjina, koji jesu građani ove države i koji hoće u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama pridonijeti kako očuvanju svoje zajednice tako i izgradnji i napretku cijelog društva. Možda će ovo biti jedan od signala za sve nacionalne manjine da se organiziraju, a mi ćemo kao nacionalna vijeća i dalje tražiti da manjine dobiju izravna i garantirana mjesta u parlamentu«, poručuje Tomanova-Makanova . 

Samostalne nacionalno-manjinske liste ovoga su puta osvojile tek sedam mandata, mada su neki od njih očekivali veći broj zastupničkih mjesta. Tako je Demokratska stranka na ovim izborima osvojila i dobar dio glasova pripadnika mađarske nacionalne manjine, te je Savez vojvođanskih Mađara osvojio manje zastupničkih mjesta od očekivanih.  Osim SVM-a koji od početka višestranačja postoji na srbijanskoj političkoj sceni i sudjelovao je i do sada u parlamentarnom životu, u parlament ulaze i neke nove političke stranke odnosno koalicije. Osim Liste za Sandžak pod vodstvom iskusnih političara iz Sandžaka, koja je osvojila dva mandata, po jedan mandat su osvojili Unija Roma Srbije, Romska partija i Koalicija Albanaca Preševske doline.