Arhiv tekstova

Dva subotička medija, Radio Subotica sa svoja tri programa na hrvatskom, mađarskom i srpskom jeziku i emisijom na njemačkom jeziku, a zatim i nedavno privatizirane »Subotičke novine« prošloga su tjedna bili u središtu  pozornosti javnosti. 

Naime, odluka Vlade u odlasku  o pokretanju procesa privatizacije Radio Subotice dovela je do štrajka upozorenja uposlenika i brojnih osuda i zahtjeva da se privatizacija odloži zbog višejezičnosti ovog medija, ugrožavanja prava nacionalnih manjina te nedostatka transparentnosti i neuključivanja vodstva ovog Javnog poduzeća i njegovog osnivača – lokalne samouprave u ovaj proces. S druge strane na svu osjetljivost pitanja privatizacije medija ukazuje i situacija u tjedniku »Subotičke novine«, koje su privatizirane lipnja prošle godine a u kojima već duže vrijeme novi vlasnik ne isplaćuje plaće i honorare, redaju se ostavke vodećih ljudi i otkazi novinara te je i samo izlaženje i opstanak ovoga tjednika doveden u pitanje. 

SUBOTIČKE NOVINE: Glavni i odgovorni urednik Subotičkih novina Đorđe Dragojlović, koji je imenovan 12. srpnja 2006. godine, zbog kako je rekao »situacije stvorene u redakciji« podnio je ostavku 19. siječnja. Na ovaj čin se odlučio, rekao je na konferenciji za novinare, zbog stanja u redakciji, koje »ugrožava odvijanje rada i izlaženje novina«. Radi se o prekoračenju rokova za dostavljanje materijala tiskari, višemjesečnih kašnjenja u isplatama (u ovom momentu još nisu isplaćene zarade za listopad, studeni i prosinac prošle godine niti honorari), što je ugrozilo egzistenciju svih uposlenika i onemogućilo normalnu organizaciju rada a razvoj situacije u ovome tjedniku ugrožava i interese akcionara, navodi se u njegovom priopćenju. 

Da podsjetimo, Subotičke novine su prodane na aukciji u lipnju prošle godine kada je uplaćena prva od ukupno šest rata. Subotičke novine imaju 40 akcionara, a mali akcionari imaju ukupno 30 posto akcija. Predsjednik gradskog sindikata Stevan Huđi dao je potporu uposlenicima i kazao kako u ovakvim situacijama slijedi obraćanje Inspekciji rada i Agenciji za privatizaciju radi nepoštovanja kupoprodajnog ugovora.

U slučaju poništenja ugovora od strane Agencije za privatizaciju poduzeće prelazi u nadležnost Akcijskog fonda odakle ide u novu privatizaciju. Ovdje treba reći da je Agencija za privatizaciju Republike Srbije do sada raskinula svaki deseti ugovor o prodaji društvenih poduzeća. Prema pisanju Danasa, od ukupno 1800 tvrtki koje su prošle aukcijsku ili tendersku proceduru postupak raskida ugovora okončan je u 151 poduzeću dok 37 firmi još uvijek pokušava prekinuti suradnju s novim vlasnicima. U izjavi za ovaj beogradski list direktor informativne službe Agencije za privatizaciju Rade Šević kazao je kako Agencija može raskinuti ugovor jedino ako postoji pravna osnova za to, odnosno ukoliko novi vlasnici ne poštuju obveze investiranja, održavanja kontinuiteta proizvodnje ili nisu izvršili plaćanje preostalih rata iz kupoprodajne cijene, te je dodao kako imaju razumijevanja za teške uvjete gospodarstva i za stanje u kojem su novi vlasnici zatekli kupljena poduzeća pa često produžavaju rokove za ispunjenje ugovornih obveza. 

Da podsjetimo, jedan od problema u privatizaciji »Subotičkih novina« koji se isticao u vrijeme prodaje ovog subotičkog tjednika bio je sumnjivo porijeklo kapitala te nedostatak iskustva u informativnoj djelatnosti novih vlasnika. Upravo zbog toga većina je uposlenika odlučila napustiti ovaj do tada jedini subotički tjednik na srpskom/hrvatskom jeziku i osnovati novi tjednik pod nazivom »Subotičke« u  okviru novosadskog Dnevnika u vlasništvu njemačkog medijskog koncerna WAZ-a.

Ipak i »stare« Subotičke novine nastavile su i u otežanim uvjetima uz minimum uposlenika i konkurenciju novog tjednika u punom koloru izlaziti i prema riječima glavnog i odgovornog urednika tiraža je prosječno iznosila oko 3500 tisuće i bilježen je rast te je u prosincu iznosila 3695 komada. Ipak novom vlasniku izlaženje lista kako se čini nije u fokusu interesa.

RADIO SUBOTICA: I drugi medij s dugom tradicijom u Subotici – Radio Subotica – koji emitira program na tri jezika kao i emisije na njemačkom jeziku stigao je na red za privatizaciju. Međutim kad je riječ o ovom mediju nije u pitanju samo što će se događati s ovom medijskom kućom i uposlenicima nakon privatizacije već i stečena nacionalno-manjinska prava na informiranje na materinjem jeziku kroz programe na Radio Subotici  koji bi ovakvim postupkom bili dovedeni u neizvjesnu situaciju. Naime teško je zamisliti da se novi, privatni vlasnik može obvezati kakve će i na kojim jezicima producirati i emitirati programe. 

I sam postupak i tempiranje početka procesa privatizacije izazvali su sumnju o političkim motivacijama ovakve odluke. Naime odlazeća Vlada Srbije je na jednoj od svojih posljednjih sjednica početkom siječnja donijela odluku da Radio Suboticu prepusti procesu privatizacije premda se radi o višejezičnom mediju a krajnji rok je kraj 2007. godine. Uposlenici su stoga štrajkom upozorenja pokušali skrenuti pozornost javnosti kako ovakva odluka može dovesti do gašenje ove radijske postaje kao i uskraćivanje stečenih prava na informiranje mađarske, hrvatske i njemačke nacionalne zajednice. Uposlenici su sa sindikalnog okup-ljanja održanog 16. siječnja uputili zahtjev mjerodavnim tijelima da se privremeno obustavi proces privatizacije ove medijske kuće do okončanja natječaja za dodjelu regionalnih i lokalnih frekvencija, budući da je upravo sada u tijeku natječaj za dodjelu frekvencija na koji je i Radio Subotica uputila svoj zahtjev kako bi osigurala frekvenciju i time očuvala svoju višejezičnost. 

OBUSTAVITI PRIVATIZACI-JU: Uposlenike je u njihovim zahtjevima podržao i predsjednik gradskog sindikata Stevan Huđi, a Izvršno vijeće Vojvodine je već sutradan na svojoj sjednici glede pokretanja postupka  privatizacije Radio Subotice uputilo zahtjev republičkoj Vladi da se proces privatizacije obustavi dok se ne riješe pitanja statusa i frekvencije ove medijske kuće. Isto tako pokrajinska vlada zahtijeva da se »ne poduzimaju radnje vezane za započinjanje ili nastavljanje privatizacijskog procesa elektroničkih medija u AP Vojvodini, dok se na zadovoljavajući način ne riješe pitanja za njihov vlasničko-pravni status i pitanja vezana za korištenje frekvencija za emitiranje programa. Izvršno vijeće AP Vojvodine inzistira da Vlada Republike Srbije predloži izmjenu Zakona o Radiodifuziji koja će omogućiti da elektronički mediji koji emitiraju višejezični program odnosno program na jezicima koji su u službenoj upotrebi u AP Vojvodini, mogu emitirati programe na više frekvencija, da se izuzmu iz postupka obvezne privatizacije i dobiju status lokalnog javnog servisa«. 

Potpora Radio Subotici stigla je i od slušatelja, nacionalnih vijeća hrvatske i mađarske zajednice, Njemačkog narodnog saveza, te predsjednika Općine Subotica Géze Kucsere. Jedinstven je zahtjev da se proces privatizacije obustavi i pronađe takvo rješenje koje će osigurati opstanak programa na sva četiri jezika. Predsjednik Općine upozorio je u svome pismu upućenom Vladi Republike Srbije da prije donošenja odluke o pokretanju postupka privatizacije nije zatraženo mišljenje osnivača, tj. Općine Subotica, što je inače praksa, kao i da je odluka donesena bez uvažavanja posebnosti koje JP »Radio Subotica« - »Szabadkai Rádió Közvállalat« ima u odnosu na druge radijske postaje. Kucsera je upozorio i da Vlada pokretanjem postupka privatizacije nije uzela u obzir ustavnu odredbu koja se odnosi na zabranu smanjivanja stečenih prava nacionalnih zajednica.

USTAVNE ODREDBE: U Mađarskom nacionalnom vijeću ovim su povodom podsjetili Vladu Srbije da je potpisivanjem Zapisnika s prve sjednice međuvladinog mješovitog povjerenstva za manjine Republike Mađarske i Republike Srbije od 13. prosinca 2004. godine ona preuzela obvezu da će »inicirati izmjene zakona o privatizaciji onih elektroničkih medija čiji su osnivači općine, uslijed kojih će se mediji na manjinskim jezicima izuzeti iz kruga medija čija će privatizacija biti obvezna«. Predsjednik Vijeća László Józsa podsjetio je kako je Nacionalno vijeće mađarske nacionalne manjine u više navrata ukazivalo na negativne posljedice primjene odredaba važećeg Zakona o radiodifuziji ali da se Vlada Republike Srbije oglušila kako na ove argumente tako i na preuzete ugovorne obveze i ustavnu odredbu koja se odnosi na zabranu smanjivanja stečenih prava nacionalnih zajednica. 

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Josip Z. Pekanović je osudio iznenadno pokretanje  procesa privatizacije upozoravajući da ovaj postupak može rezultirati gašenjem emisija na jezicima manjina, među kojima je i program na hrvatskom jeziku. Također je reagirao i predsjednik Njemačkog narodnog saveza Rudolf Weiss koji je izrazio nadu da će Radio Subotica preživjeti ove pokušaje gašenja ili »još gore mogućnosti da dođe u pogrešne ruke«. 

Na ovu odluku reagiralo je i Nezavisno društvo novinara Vojvodine koje također zahtijeva od mjerodavnih tijela odlaganje započetog procesa privatizacije Radio Subotice i upozorava da bi u započetom procesu moglo doći do ozbiljnog narušavanja slobode informiranja na jezicima nacionalnih zajednica u Vojvodini. NDNV također ističe činjenicu da Radio Subotica emitira program na četiri jezika, i skreće »pozornost na odredbe Ustava Srbije koji jasno kaže da se stečena prava nacionalnih zajednica ne mogu umanjivati«. Među ostalim u reagiranju NDNV-a se osuđuje netransparent-na inicijativa za pokretanje procesa privatizacije koja je donesena na posljednjem zasjedanju odlazeće Vlade Srbije, desetak dana uoči parlamentarnih izbora iako je posljednji rok za privatizaciju kraj 2007. godine.