Arhiv tekstova
Trumpove carine ugrožavaju europsku ekonomiju
Trgovinske napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, koje su počele još 2018. godine za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, ponovo su eskalirale nakon njegovog povratka na predsjedničku poziciju 2025. godine. Posljednje najave uvođenja visokih carina na europske proizvode prijete ozbiljno narušiti ekonomiju EU-a, a stručnjaci izražavaju sve veći strah od negativnih posljedica na ključne izvozne sektore i gospodarstva europskih zemalja.
Novi val carina i njihove posljedice
U travnju 2025. godine Trumpova administracija najavila je široki spektar carina od 10% do 25% na gotovo sve uvozne proizvode iz Europske unije. Najviše pogođeni bit će sektori automobilske industrije, čelika, aluminija i farmaceutskih proizvoda, koji zajedno čine gotovo polovicu europskog izvoza u SAD. Ova vijest izazvala je snažne reakcije diljem Europe jer tržište SAD-a predstavlja jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za EU. Europska komisija iznijela je podatak kako je samo tijekom prošle godine ukupan izvoz EU-a u SAD iznosio gotovo 500 milijardi eura. Prema procjenama instituta Bruegel, uvođenje novih carina moglo bi smanjiti europski izvoz u SAD za čak 1,1%, što u apsolutnim brojkama iznosi gotovo 5,5 milijardi eura manje prihoda za europske kompanije. Njemački proizvođači automobila kao što su Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz nalaze se na prvoj liniji pogođenih kompanija. Automobili i autodijelovi čine gotovo 10% ukupnog izvoza EU-a u SAD, što znači da bi nove carine od 25% mogle rezultirati velikim gubicima u prodaji te smanjenjem proizvodnje u Europi.
»Tržište SAD-a ključno je za europsku automobilsku industriju. Povećanje cijena zbog novih carina dovest će do znatno manje konkurentnosti naših proizvođača, smanjenja izvoza i potencijalnog zatvaranja proizvodnih pogona u Europi«, izjavio je Dieter Kempf iz njemačkog Udruženja industrijalaca (BDI).
Malte Lohan, izvršni direktor Američke gospodarske komore pri EU, smatra kako neizvjesnost vezana uz buduće trgovinske odnose može trajno oštetiti gospodarski rast u Europi.
»Ne radi se samo o neposrednom gubitku prihoda, trgovinska nesigurnost smanjuje investicije, ograničava inovacije i u konačnici može dovesti do ozbiljnog ekonomskog usporavanja diljem Europske unije«, naglašava Lohan.
Analitičari instituta Bruegel dodaju da bi, dugoročno gledano, trgovinski rat između EU-a i SAD-a mogao rezultirati gubitkom tisuća radnih mjesta u industrijama najviše pogođenim novim carinama. Najava carina odrazila se gotovo odmah na financijskim tržištima. Europski burzovni indeks STOXX Europe 600 zabilježio je pad od gotovo 1%, dok je vrijednost eura neočekivano skočila, što dodatno otežava situaciju europskim izvoznicima. Prema procjenama analitičara Reutersa, jačanje eura za 10% od početka ožujka dodatno smanjuje konkurentnost europskih proizvoda u SAD-u. Europske kompanije izrazile su zabrinutost zbog mogućih smanjenja poslovanja u SAD-u, navodeći kako će carine negativno utjecati ne samo na direktne izvoznike već i na dobavljače diljem Europe koji sudjeluju u proizvodnji dijelova za američko tržište. Kao odgovor na najavljene carine, Europska komisija je objavila kako priprema uvođenje recipročnih carina od 25% na američke proizvode u vrijednosti od oko 21 milijarde eura. Ova mjera obuhvatila bi niz proizvoda, uključujući poljoprivredne proizvode, tekstil i industrijske strojeve.
Ipak, nakon što je američka administracija odlučila odgoditi primjenu nekih od carina za 90 dana, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako je EU spremna privremeno suspendirati svoje protumjere te dati šansu diplomatskim pregovorima.
»Vjerujemo da je još uvijek moguće pronaći rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane, ali jasno smo poručili da ćemo reagirati odlučno ako američke carine stupe na snagu bez dogovora«, rekla je Ursula von der Leyen.
Banke upozoravaju: trgovinske tenzije povećavaju rizik od recesije
Na uvođenje novih Trumpovih carina reagirale su i velike europske banke, upozoravajući da bi eskalacija trgovinskog sukoba mogla dovesti do povećanog rizika od recesije. Europska središnja banka (ECB) odmah je izrazila zabrinutost zbog mogućeg dodatnog povećanja inflacije i smanjenja ekonomske aktivnosti u eurozoni. Analitičari Deutsche Banka predviđaju kako bi produbljivanje trgovinskog sukoba moglo izazvati rast kamatnih stopa i pogoršati uvjete kreditiranja za europske kompanije.
»Ako se carine prošire i trgovinske napetosti nastave, mogli bismo ući u značajno usporavanje ekonomskog rasta krajem 2025. godine«, rekao je ekonomist Deutsche Banka Mark Wall.
Slična upozorenja iznijela je i banka JP Morgan, ističući kako bi neizvjesnost mogla natjerati tvrtke na odgodu investicija, što bi negativno utjecalo na ekonomski oporavak Europe.
»Tržište kapitala već pokazuje znakove povećane nestabilnosti, a banke će biti vrlo oprezne u odobravanju novih kredita ako se situacija dodatno pogorša«, izjavio je analitičar JP Morgana za Europu David Mackie.
Europske banke sada pažljivo prate razvoj situacije, pripremajući se za moguće negativne scenarije, dok istovremeno apeliraju na političke lidere da brzo pronađu kompromis kako bi se izbjegle veće gospodarske posljedice.
Hoće li Europa izdržati trgovinski udar?
Uvođenje novih carina od strane Trumpove administracije predstavlja značajan izazov za trgovinske odnose između EU-a i SAD-a. Iako su kratkoročni učinci na europsko gospodarstvo ograničeni, dugoročna neizvjesnost i potencijalni pad izvoza ključnih sektora mogli bi imati ozbiljne posljedice. Europski stručnjaci upozoravaju kako novi trgovinski rat dolazi u vrijeme kada se Europa još uvijek oporavlja od prethodnih ekonomskih kriza, uključujući posljedice pandemije covid-19 i inflatornih pritisaka izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu. U konačnici, većina analitičara slaže se kako je za Europsku uniju ključno pronaći stabilno trgovinsko rješenje s SAD-om kako bi se izbjegli dublji ekonomski poremećaji. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će presudno u definiranju daljnjeg smjera odnosa između dviju najvećih ekonomskih sila svijeta.
»Europska unija mora biti spremna na različite scenarije. No, ključno je ostati otvoren za pregovore, jer novi trgovinski rat u ovom trenutku nije u interesu ni Europe ni Sjedinjenih Država«, zaključuje analitičar Bloomberg Economicsa Tom Orlik.
Dok Europa čeka ishod pregovora, poslovni svijet s obje strane Atlantika ostaje u napetosti, nadajući se kako će prevladati razum i da će dvije ekonomije ipak izbjeći puni trgovinski sukob. EU nastoji pronaći ravnotežu između zaštite svojih ekonomskih interesa i održavanja stabilnih transatlantskih odnosa.
Ivan Ušumović
Izvori: Deutsche Bank, JP Morgan, Reuters, Bloomberg, Euronews, Europska komisija.
