Arhiv tekstova
Plovimo zajedno našim morima
HKC Bunjevačko kolo i ove je godine organizirao u Subotici program pod nazivom Dalmatinske večeri. Manifestacija ima kulturno-umjetnički karakter, uz promociju gastronomije i turizma Dalmacije, a kulturnu baštinu tog dijela Hrvatske predstavilo je Kulturno umjetničko društvo željezničara Filip Dević iz Splita.
Prve večeri, u petak, 25. travnja, na programu u dvorani Centra, bile su dalmatinske pjesme u izvedbi klape KUDŽ-a Filip Dević, a domaća potpora bila je Ženska pjevačka skupina Prelje. Sutradan, 26. travnja, fokus je bio na folklornim plesovima, a nastupili su folkloraši KUDŽ-a Filip Dević s dalmatinskim plesovima te folkloraši domaćeg HKC-a Bunjevačko kolo. Posjetitelji su također imali priliku pogledati izložbu fotografija Radeta Popadića Pečat od vrimena: Štorija o prisnacu.
Gosti iz Splita
KUDŽ Filip Dević osnovano je 1950. godine. Tijekom proteklih desetljeća u radu Društva sudjelovalo je više od 8.000 članova, koji su njegovali hrvatsku kulturnu baštinu (narodne običaje, folklor, klapsko pjevanje). Plesni ansambl pri KUDŽ-u Filip Dević osnovan je 1959. godine i odmah u startu bilježi značajne rezultate. Mješovita klapa Filip Dević osnovana je 1978. godine, kako sami kažu, na gotovo spontan način. Putujući po svijetu gore-dolje, članovi muške i ženske klape, kao i momci i cure iz plesnog ansambla, uvijek bi zajedno pjevali u trenucima opuštanja i sličnim prigodama. Tada su, na nagovor promatrača sa strane, odlučili svoju spontanu pjesmu malo dotjerati, aranžirati i tako je nastala prva ikada formirana mješovita klapa.
Predsjednik HKC-a Bunjevačko kolo Lazar Cvijin rekao je kako su svi u Kolu ponosni na ovu manifestaciju.
»Mislimo da ova manifestacija ima dušu, jako nam je draga, a i gosti su nam jako dragi. Njima uvijek bude lijepo, kao i članovima našeg društva, jer ovakva druženja i posjeti pomažu jačanju našeg identiteta – bilo da mi idemo drugima u goste, bilo da oni dolaze k nama. Važno je upoznavati baštinu našeg naroda. Održana je izložba, klapska večer, večer folklora, a sve to prati i ponuda dalmatinskih specijaliteta – da ljudi osjete duh Dalmacije iz vremena kad su tamo ljetovali, kao i danas, jer ta povezanost je posebna«, rekao je Cvijin.
Živi mostovi
Gostovanje Splićana u Subotici podržala je i podružnica Hrvatske matice iseljenika u Splitu. Voditelj te podružnice Ante Ćaleta istaknuo je uzajamnu ljubav između bunjevačkih Hrvata i Splita.
»Prošle godine su se Tavankućani, zajedno s ustanovama Hrvata iz Vojvodine, predstavili Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. To je, bila na neki način, ljubav na prvi pogled. Dalmatinske večeri nastavak su onoga što gradimo – uzajamni odnos u kojem se prvenstveno poštujemo. Poštujemo činjenicu da vi baštinite Panonsko more, a mi Jadransko, i upravo je ta sinergija doprla do srca. A kad nešto dopre do srca – tada je neraskidivo. Hrvatska matica iseljenika kroz svoje programe surađuje s Hrvatima izvan Hrvatske – ja volim reći – kao susretište rasutog hrvatskog bića. Njena splitska podružnica poprilično se aktivirala u kontekstu prezentiranja hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih zemalja. Ove godine nam dolaze Hrvati iz Rumunjske u lipnju. To su ti živi mostovi koje smo dužni baštiniti, a onda se iz takvih mostova rađaju ovakve priče. Splitska podružnica Hrvatske matice iseljenika jedan je kamenčić u tom velikom mostu, surađujući sada sa Savezom KUD-ova Splitsko-dalmatinske županije, otuda jedna široka paleta onoga što ste mogli vidjeti i kroz fotografije, zvuk, ples, a i gastronomiju«, naglasio je Ćaleta.
Tajnica Saveza KUD-ova Splitsko-dalmatinske županije Marijana Botić Rogošić naglasila je kako svaki dolazak na ove prostore za nju ima posebno značenje.
»Više puta bila sam u Subotici i svaki je put to nekako protkano kulturom. Bila sam više puta na Dužijanci, ali i inače sam povezana s KUD-ovima iz ovog kraja, bila sam i u Tavankutu, ali i u Monoštoru, Beregu… Svaki put kada dođem, imam osjećaj kao da se vraćam familiji, meni je stvarno ovdje takav osjećaj. Neko vrijeme nisam bila, sada se osjećam nekako šest puta ispunjenije, jer znam kroz kakve probleme prolazite, probleme općenito, ali i koliko vrijeme uzima maha. Došli smo s kulturno-umjetničkim programom, donijeli smo i izložbu, došli smo s našom gastronomijom i sve je to vama poznato, međutim ovo što ide nakon programa, u razgovoru s ljudima vi ponovo prepoznate kako među ljudima koji su došli postoji isto ono srce koje su imali i prije 20-25 godina kada sam prvi put bila i da je to još uvijek jedno snažno srce. Ljude to veže«, naglasila je Botić Rogošić.
Među članovima KUD-a Filip Dević je Luka Veić, pobjednik hrvatskog Masterchefa 2023. godine. Upravo je Luka bio zadužen za pravljenje fritula koje su posjetitelji imali prilike probati uz dalmatinsko vino nakon programa prve večeri. Oni koji su propustili Lukine fritule mogli su ga uhvatiti u subotu navečer dok je djelio pozornicu s ostalim plesačima Devića.
»Folklor i priča oko kuhanja me je dovela tu. Radimo tradicionalno jelo – fritule, koje dolaze iz Dalmatinske zagore. To je dalmatinsko jelo, inače su ga radili ljudi koji nisu bili imućni jer je dosta jeftino i jednostavno. Potrebno je suho grožđe, brašno, jaja, šećer, jogurt i potom frigamo to tijesto, fritule su trenutačno hit. Bavim se folklorom inače već 10 godina, počeo sam zahvajujući obitelji, pošto se više članova bavilo folklorom. Van folklora, radim ljeti na brodu, zimi imam za sebe svoju firmu, radimo privatni catering, privatne večere, organiziranje radionica i edukacija na raznoraznim područjima u Hrvatskoj«, rekao je Veić.
I. B.
