Arhiv tekstova
Nedostatak kadra i prekid ugovora za nastavnike
Zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić govorila je 24. travnja na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske o izazovima s kojima se suočavaju Hrvati izvan domovine, posebno po pitanju obrazovanja i očuvanja jezika, objavio je HNV.
Vojnić je istaknula kako govori u ime hrvatske manjine u svih 12 država, budući da su Hrvati iz Srbije predsjedali Odborom za hrvatsku manjinu pri Savjetu Vlade.
»Ono što su gotovo sve države istaknule kao najveći problem jest nedostatak kadra – više učitelja iz Hrvatske – i to u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Srbiji«, rekla je.
Posebno je naglasila problem prekida ugovora s učiteljima i lektorima zbog pravilnika koji nalaže šestomjesečnu pauzu nakon četiri godine rada.
»Nama je jasno da pravilnik to predviđa, ali ako bi se to moglo izuzeti za zemlje gdje postoji cjelovita nastava, poput Srbije ili Mađarske, to bi nam jako značilo«, kazala je i dodala kako »nije osobito atraktivno biti nastavnik u Srbiji«, te da bi skraćivanje obvezne pauze na mjesec ili dva omogućilo kontinuitet u nastavi i zadržavanje kvalitetnih kadrova.
Situacija je slična i u Rumunjskoj, gdje je problem ugovorne pauze naglasio i tamošnji lektor. Bugarska i Italija suočavaju se pak s manjkom udžbenika i potrebom za podrškom izvannastavnim aktivnostima. Vojnić je istaknula i važnost povezanosti s matičnom domovinom kao ključnu za očuvanje identiteta.
»Kontakt s maticom iznimno je važan, i za one kojima je hrvatski jezik sličan, i za one kojima nije – jer tamo gdje je sličan, brže dolazi do asimilacije«, upozorila je.
Poseban naglasak stavila je na ulogu Crkve u očuvanju jezika i istakla da bi ih bilo dobro uključiti u sljedeći sastanak.
»Hrvatski se jezik najviše čuje upravo u crkvi. Tamo gdje nema nastave, svećenici često održavaju kontakt s jezikom«, rekla je, dodavši kako mnoge zajednice u Češkoj, Bugarskoj, Sloveniji i Mađarskoj nemaju dovoljno svećenika koji govore hrvatski.
Na kraju je otvorila i pitanje statusa bunjevačkog jezika u Srbiji i Mađarskoj.
»S Institutom za jezik smo se, da tako kažem, ‘časno borili’ kad se bunjevački uvodio u službenu uporabu u Subotici. Potrebna nam je potpora matične domovine kako ne bi došlo do ‘otimanja’ jezika«, zaključila je Vojnić.
H.R.
