Arhiv tekstova

U Srbiji ima ukupno 6.652.105 birača koji će 21. siječnja, na 8.462 biračka mjesta, moći glasovati na parlamentarnim izborima i birati između 20 izbornih lista. Mediji i analitičari prognoziraju kako će ovoga puta, za razliku od prethodnog saziva, nacionalne-manjine imati značajniju ulogu u parlamentarnom životu i u budućoj Vladi prvenstveno zahvaljujući ukidanju cenzusa od pet posto za nacionalno-manjinske liste. Ovu su šansu iskoristile brojnije manjine – Mađari, Bošnjaci, Albanci i Romi čije će stranke ili koalicije samostalno sudjelovati na izborima, dok su malobrojnije manjine, kako neki pomalo zlonamjerno tumače, postale »plijen« velikih stranaka. 

Nema niti jedne velike stranke koja se ne hvali time da vodi i računa i o interesima nacionalnih manjina i kako među kandidatima ima osim Srba i pripadnike nacionalnih manjina. Tako G 17 Plus ističe da ima više od jedne trećine kandidata za zastupnike na svojoj listi koji su pripadnici nacionalno-manjinskih zajednica, a ovakav pristup tipičan je i za većinu drugih stranaka u manjoj ili većoj mjeri. Demokratska stranka, koja sebe vidi kao pravog »zaštitnika« manjina, na izborima nastupa u koaliciji sa Sandžačkom demokratskom partijom Rasima Ljajića, na njihovoj listi je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić a ističu da su na njihovoj listi kandidati –predstavnici skoro svih nacionalnih zajednica koje žive u Srbiji, a koje su kandidirala vijeća nacionalnih manjina.

S DEMOKRATAMA U PARLAMENT: Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić kaže kako su se za listu DS-a odlučili zbog toga što vjeruju da će uz ovu stranku uspjeti riješiti nagomilane neriješene probleme s kojima se hrvatska zajednica suočava, prije svega glede razmjerne zas-tupljenosti u vlasti, upravi i pravosuđu, slobodne i ravnopravne uporabe vlastitog književnog jezika i pisma tijekom školovanja kao i u javnom životu. »Također, vjerujemo da ćemo na ovakav način potpomoći u uspostavljanju institucija u oblasti kulturne autonomije hrvatske zajednice a koje ostale zajednice već imaju kao što je, na primjer, hrvatska gimnazija, drama na hrvatskom u Narodnom kazalištu, razmjerna zastupljenost u javnim medijima, u Radio i TV programu RT Vojvodine. Vjerujemo da je opcija Demokratske stranke na razini države Srbije najdemokratskija opcija, čiji su principi utemeljeni još od vremena Zorana Đinđića a u današnjem trenutku ova stranka je nedvojbeno na europskom putu a to je svakako interes i naše manjinske zajednice«, kaže Kuntić, te dodaje kako se dosadašnji predizborni skupovi u mjestima u kojima žive Hrvati odvijaju i bolje nego što je to planirano te da »ako to donese rezultat i na glasovanju, neće biti dvojbe oko mjesta u parlamentu za kandidata DSHV-a«. 

Član Predsjedništva Demokratske stranke i kandidat za zastupnika Oliver Dulić na naše pitanje o mjestu manjinskih prava u njihovom stranačkom programu odgovara kako je »DS jedina stranka na srbijanskoj političkoj sceni koja je uvijek njegovala vrijednosti demokracije i poštivanja ljudskih i manjinskih prava. Mi smo uvijek bili privrženi miru. Nikada nismo demonstrirali nasilnost na političkoj sceni, mržnju ili ne daj Bože, organizirali paravojne jedinice za Miloševićeve ratove. Upravo je političkim djelovanjem  DS-a i Zorana Đinđića otvoren problem nepostojanja modernog zakonodavstva koje poštuje prava nacionalnih zajednica i zahvaljujući našem aktivizmu donesen je niz zakona i akata koji reguliraju ovu materiju. Mi smo uvijek pokazivali otvorenost kada je u pitanju bilo obrazovanje na jezicima nacionalnih zajednica, njegovanje kulture i tradicije. Pokrajinsko Izvršno vijeće je svojim aktivnostima uvijek bilo na raspolaganju za sve probleme nacionalnih zajednica i unapređivalo položaj manjina. I samo djelovanje Borisa Tadića u problematiziranju pitanja položaja nacionalnih zajednica je bilo ključno u proteklim vremenima. Sve u svemu, uvjeren sam da je DS uvijek bila i bit će u budućem vremenu ona politička organizacija koja je adresa za probleme i instrument za rešenje tih problema«, kaže Dulić. 

Glede pak poboljšanja položaja nacionalno-manjinskih zajednica Dulić kaže kako su u DS-u svjesni činjenice »da je ostalo još mnogo posla u moderniziranju Srbije i Vojvodine i da treba riješiti mnoga otvorena pitanja« te da će raditi na poboljšanju ekonomske situacije, otvaranju radnih mjesta, osiguravanju boljih plaća, boljoj zaštiti radnika od samovolje poslodavaca, boljem zdravstvu, školstvu, povraćaju oduzete imovine, kao i da će nakon izbora na kojima očekuje pobjedu inicirati donošenje seta zakona koji će vratiti veliki broj nadležnosti Vojvodini. »U pokrajinskoj skupštini želimo definirati Vojvodinu kao pokrajinu u kojoj svi narodi jesu konstitutivni. Ne samo Srbi već i Mađari, Hrvati, Slovaci, Rumunji, Rusini i svi ostali. Konstitutivnost je dokaz našeg shvaćanja da Vojvodina pripada svima i da nitko ne može  pomisliti da dovede u pitanje nešto što je stvar povijesti, tradicije kulture i identiteta koji je sačuvan vjekovima.«

ZA POJEDINCA A NE KOLEKTIV: Potpredsjednica G 17 Plus Ivana Dulić-Marković često ističe kako više od jedne trećine izborne liste ove stranke čine kandidati za zastupnike koji su pripadnici nacionalno-manjinskih naroda, ali, to nije sve, kazala je za »Hrvatsku riječ« ističući da postoji bitna razlika u odnosu na DS glede pitanja prava i interesa nacionalnih manjina.  

»Ono po čemu se mi razlikujemo od Demokratske stranke je što mi gledamo pojedinca i građanina a ne predstavnike stranaka. Zalažemo se da mi, koji smo pripadnici nacionalne manjine, pripadamo građanskoj većini u Vojvodini i Srbiji a ne da ostanemo nacionalna manjina, i mislim da je to osnovna razlika. Ono za što se osobno zalažem je da pripadam građanskoj većini u Subotici i u Vojvodini, što znači da prije svega brinem o tome da svatko ima posao, da se svatko školuje i naravno da ima pravo sudjelovati u javnom i u političkom životu bez da ga netko drži svaki dan na naslovnoj strani nečega što se prodaje na trafici, a nisu novine, samo zbog toga što je Hrvat ili Mađar ili Slovak.« 

Na naše pitanje o tome kako su definirana nacionalno-manjinska prava i kulturna autonomija manjina u njihovom stranačkom programu, Dulić-Marković kaže: »Apsolutno se zalažemo za to da svaki narod ima pravo na kulturnu autonomiju i to nije samo pravo, to je nešto što pripada svim građanima u Vojvodini jer Vojvodina ne mora dokazivati svoju multikulturalnost niti multinacionalnost, to je ono što je njena povijesna stečevina. Glede pak kolektivnih prava manjina Ivana Dulić-Marković kaže kako su »kolektivna prava, prije svega, da svi imamo posao i idemo u najbolje škole a i manjinska prava su naravno prisutna u tom smislu. Nama se čini da građanima Subotice i Vojvodine prije svega nedostaju prava iz prva dva dijela, a naravno, kada budemo imali ostvarena ta prava, ni manjinska prava se neće dovoditi u pitanje. Manjinska prava nisu uopće diskutabilna, to je nešto što je naslijeđe i postignuće Vojvodine i bivše SFRJ i treba samo nastaviti primjenjivati ono što je bilo i ono što nam je i sada Ustavom i zakonom garantirano, a kroz politiku se trebamo boriti za pojedinca a ne za kolektiv«, kaže Dulić-Marković. 

ZA AUTONOMIJU VOJVODINE: Potpredsjednik Gradskog odbora Lige socijaldemokrata u Vojvodini i vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Stipan Stipić kandidat je za zastupnika na listi koalicije Liberalno-demokratska partija – Građanski savez Srbije – Socijaldemokratska unija – Liga socijaldemokrata Vojvodine – Čedomir Jovanović. 

»Moj razlog zašto sam prihvatio kandidaturu na ovoj listi je povjerenje na temelju osobnog poznanstva predsjednika ovih stranka Čede Jovanovića, Nataše Mićić, Žarka Koraća i mog prijatelja i suborca Nenada Čanka, jer znam da oni ono što govore to i misle. Koalicija je prioritetno nastala s namjerom da se u republičkom parlamentu utječe na formiranje kudikamo odgovornije i profesionalnije vlade i da najnoviji, na prijevaru donesen Ustav, pokušamo u svom mandatu popraviti glede pune autonomije Vojvodine, kao ligaškog prioritetnog programskog opredjeljenja jer bez pune sudske, zakonodavne i izvršne vlasti i izvornih prihoda i imovine sve ostalo je bespredmetno pa i pitanje nacionalnih zajednica u Vojvodini odnosno Srbiji. Bez gospodarskog razvoja i regionalnog povezivanja će, uz jednako siromaštvo većinskog naroda pa samim tim i manjinskih zajednica u Srbiji, uvijek dolaziti do tenzija i zlouporaba nacionalnih osjećanja građana Srbije. Liga u ovoj koaliciji ne gubi svoja izvorna programska uvjerenja i zalaganja jer je dogovor zasnovan na tome da, bez obzira na broj osvojenih mandata, Liga zadržava pravo na formiranje zastupničkog kluba  pa samim tim i na obranu interesa građana Vojvodine u republičkom parlamentu. U sklopu pune autonomije zalagat ćemo se da sadašnje općine dobiju status gradova pa naravno i grad u kojem živim Subotica, s izvornim prihodima i imovinom iz kojih će se dijelom financirati i institucije važne za obrazovanje i kulturu nacionalnih zajednica. Kao pripadniku hrvatske nacionalne zajednice i vijećniku u HNV-u bilo bi mi vrlo drago ukoliko bih svojim angažmanom i lobiranjem doživio da proradi subotičko Narodno kazalište u najmanje bar tri drame, veću profesionalizaciju u dječjem kazalištu i formiranje Dječjeg kazališta i na hrvatskom jeziku te u sferi obrazovanja formiranje Sveučilišta u Subotici i u sklopu njega Učiteljskog fakulteta za obrazovanje kadrova na hrvatskom jeziku i veću potporu pučkom stvaralaštvu Hrvata u Vojvodini«, kaže Stipić.