Arhiv tekstova
Peretki
U ovotjednom KuHaRu donosimo recept Ruže Silađev iz Sonte. U Sonti se slane kifle imenuju peretki. Odvajkada je ovo bilo omiljeno pecivo, a u rangu je kolača, mada nije slatko. Vrlo je jeftino, sito i obilato, pa je tako svako kućanstvo i u vrlo oskudnim vremenima moglo priuštiti ovu »slasticu«. Najviše su se pekli nedjeljama i blagdanima osim Božića i Uskrsa. Starinski peretki zahtijevaju puno vremena i strpljenja. Osobno se sjećam da je moja mati kada je namjeravala peći peretaka, ustajala u četiri sata u nedjelju ujutro da bi nas obradovala već za doručak. Poslije je išla na malu misu u 8 sati i peretke bi sakrila da ne jedemo jer nećemo moći ručati fini nedjeljni ručak u 12. Poslije ručka peretki su svima stajali pri ruci, pa kad opet ogladnimo hvatali smo se peretaka.
Tijesto:
750 g mekog brašna tip 400
500 ml mlijeka
40-50 g svježeg kvasca
1 ravna žličica soli
1 ravna žličica šećera
1 do 2 žlice otopljene svinjske masti
Za posipanje kim i susam. Ranije se koristio samo kim, a ako ga nije bilo, kućanice su u ostavi imale sjeme kopra (mirođije) i njime posipale kifle. Od ove količine sastojaka dobiju se dva pleha peretaka kao na fotografiji.
Priprema:
U šalici se rastvori kvasac u toplom mlijeku (1 dl) s dodatkom žličice šećera. Otprilike polovica brašna se stavi u činiju i kad kvasac nadođe, stavi se u načinjenu rupu usred brašna. Žličica soli se pospe podjednako uokolo po brašnu. Pomalo se dodaje toplo mlijeko i brašno koje je dan prije stavljeno u toplu kuhinju kao i mast. Mijesi se tijesto tako da se rukom podiže u vis otprilike dvadesetak cm da se brašno što bolje sjedini s dodacima i da dobije što više zraka. Tijesto je dobro urađeno ako se odvaja od dna ne ostavljajući trag. Kuhinja treba da je zagrijana najmanje na 22 stupnja, a što je više tim je i bolje kao i za sva kisela tijesta. Prekrije se platnenom salvetom i ostavi da raste. »Brez vruće kujne se ne laćaj peć ukiselo«.
Kad se tijesto udupla i još malo i više, istrese se na siniju (dasku), otkida se po otprilike u količini od 6-7 dag i prave se kuglice. Kada se sve tijesto utroši, prve kuglice se već mogu valjati drvenim, malim valjkom samo u dužinu. Stare žene su, čim malo razvaljaju, hvatale tijesto za jedan kraj i lupile po dasci. Tako se tijesto najbolje rasteglo. Uzima se za jedan kraj desnom rukom i rola vodeći računa da bude što ljepše oblikovano. Za to vrijeme drugi kraj tijesta se drži lijevom rukom i pomalo poteže. Cilj je da kifla dobije što više listova. Kifle se slažu u pleh, a između njih se ostavlja mjesta bar toliko koliko je debela kifla, pa i malo više jer će još u tepsiji narasti.
Oblikovani peretki se premazuju vilicom ulupanim jajetom uz dodatak malo mlijeka. Svaka se posoli i posipa susamom, kimom ili mirođijom. Ostave se da rastu.
Narasle kifle se stavljaju u vruću pećnicu zagrijanu na 200 stupnjeva. Pečenje se mora pratiti jer pećnica očas prevari. Gotove su kad porumene. Stavljaju se u posudu i prekriju platnenom salvetom »da odahnu«.
