Arhiv tekstova
Svadbeni običaji u Srijemu
Ovotjedna priča o staroj fotografiji govori o nekadašnjim svadbenim običajima u selima šidske općine, gdje je nekada živjelo većinsko hrvatsko stanovništvo. Sačuvana fotografija je iz obiteljskog albuma Amalije i Pere Čupića.
U davna vremena kada su se mladi vjenčavali u Srijemu svekrva nije išla sa svatovima. Ona je mladu čekala kod kuće kada bi svatovi došli pred kuću i mlada se pozdravila s bratom, koji ju je ispratio na konju. Do tada bi stigao i svekar, koji se veselio pred sviračima u društvu dvije bliske mlade rođakinje, andžebule. Tu su bili i diverovi i čaja. O svatovskim običajima 40-ih godina prošlog stoljeća pričala nam je Marija Martinović rodom iz Sota.
»Na kućnom pragu stajala bi svekrva i u ruci bi držala trubu domaćeg tkanog platna. Za to vrijeme reduše bi pjevale prikladne pjesme: ’Oj svekrvo, otvaraj kapiju, evo ide mlada u avliju. Oj svekrvo, evo ide snajka, ti joj budi ko rođena majka’. Mlada bi u ruci nosila jabuku u kojoj je zaboden novac. Okrenuta prema svekru, mlada bi bacila jabuku iza leđa a momci bi je pokušavali uhvatiti. Kad stigne svekar, svekrva prostire platno od ulaza u kuću do praga sobe u koju će mladence uvesti. Svekar bi gusto sipao novac po platnu, mlada bi ga skupljala. Na kraju bi svekrva poljubila mladence, a snahi bi dala nekoliko dukata«, prisjeća se Marija.
Nakon toga bi svekrva uzela snahu u svoje krilo, a netko bi od bliže rodbine mladoj stavio u ruke malo dijete, po mogućnosti muško. Za to vrijeme reduše bi pjevale: ‘Steri platno lijepog Pave majko, steri platno i uvedi zlato’«.
Svatovi su nekada u selima šidske općine, gdje je živjelo pretežno hrvatsko stanovništvo, trajali tjedan dana. Tjedan dana prije svatova čaja bi zajedno s domaćinima počeo pozivati reduše koje će spremati i pomagati u svatovima. Prvog dana počelo bi čišćenje oraha za kolače, miješeni su rezanci, pečeni su kolači, a petog dana klane su kokoši i odojčad za svatovsku gozbu. Navečer bi budući mladoženja imao momačku večer, na koje bi čaja pozvao sve djevojke i momke iz sela na svadbu. Za momačku večer reduše bi pripremile juhu, kuhano meso, umak i gužvaru s makom i orasima. Sutradan, na sam dan svatova, andžebule, zajedno s domaćinima, okićeni šlinganim i vezenim ručnicima, sa sviračima odlaze po kuma i starog svata. Tamo bi se svi skupa proveselili i vratili kući na doručak. Nakon objeda okupljeni svatovi sa zapregama i okićenim konjima u koloni bi odlazili po mladu. S mladom odlaze na vjenčanje, a nakon toga bi odlazili kod mladinih na ručak, gdje dolaze »radosni« i »krtani«, reduše koje donose kolače i zbivaju šale sa svatovima. Mlada tada daruje ručnik i poklone kumovima, svekru, diveru i andžebulama. Mladu ispred kapije dočekuje svekrva koja širi platno i uvodi platno u kuću. Potom je daruje dukatima i zlatnim nakitom. Tada počinje veselje, a svekrva se najviše veseli. Predvečer svatovi odlaze kod kuma kod starog svata »pokrivalje« i od njih odnosi odojče, kolače i darove. Povratkom kod domaćina nastavlja se veselje, a pred ponoć počinje darivanje od svih svatova.
S. D.
