Koordinatori povjerenstava Hrvatske i Srbije delegiranih za rješavanje otvorenih pitanja između dviju država sastat će se u listopadu, najavio je ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman odgovarajući na pitanje zastupnice u Hrvatskom saboru Jasne Vojnić. U sklopu Aktualnog prijepodneva Vojnić je prošloga tjedna postavila pitanje vezano za aktualne odnose Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom. Ona je navela kako su se tijekom ljeta desili događaji koji su dodatno opteretili hrvatsko-srpske odnose, od zadržavanja saborskih zastupnika na granici do afere uhićenja tzv. hrvatskog špijuna u Srbiji. Pogoršani su, kako je dodala, i odnosi između Hrvatske i Crne Gore zbog izjava crnogorskih političara u kojima se prisvajaju Prevlaka i školski brod Jadran. 
U tom kontekstu, Vojnić je upitala gdje Vlada Hrvatske vidi mogućnost da se odnosi ne samo relaksiraju nego i pomaknu u pozitivnom smjeru.
Gordan Grlić Radman kazao je kako su incidenti zadržavanja saborskih zastupnika na granici »pokazatelj određenog stanja koje moramo u dijalogu prevladati«. O tom i drugim pitanjima, kako je dodao, razgovarao je s ministrom vanjskih poslova Srbije Markom Đurićem 19. srpnja u Novom Sadu.
»Tada sam rekao kako je sloboda kretanja jedna od temeljnih europskih sloboda i da zbog budućnosti dobrosusjedskih odnosa molimo da se građani ne zadržavaju nepotrebno, ne maltretiraju pri ulasku u Srbiju. Tu je važno voditi računa o poštivanju svake države, dignitetu njenih institucija i državnih službenika«, kazao je Grlić Radman. 
On je kazao kako je sa srbijanskim kolegom Đurićem dogovorio nastavak rješavanja otvorenih pitanja između dviju država. Koordinatori povjerenstava koja će raditi na ovim pitanjima bit će državni tajnici ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Srbije.
»Oni će se već u listopadu naći kako bi verificirali katalog pitanja koji je već puno ranije dogovoren s ministrom Dačićem, ali ovoga puta ćemo ga sigurno izgleda rješavati. Dogovorit ćemo hodogram rješavanja i rad devet povjerenstava čiji je rad stao 2019. godine. Prije svega, tada sam adresirao pitanje potrage za nestalim osobama. To je bolno pitanje, 1.797 je nestalih, želimo znati odgovore. Tu je i pitanje odštete logoraša, povrata arhivskog gradiva, procesuiranja ratnih zločina... Nadamo se nastavku suradnje, dobrosusjedski su odnosi važni, prijatelje možete birati, ali susjedi su tu«, kazao je Grlić Radman.  
Kada je u pitanju Crna Gora, po riječima Grlića Radmana, tu se reflektira određeni maligni utjecaj trećih zemalja. 
»Mi smo Crnoj Gori svesrdno pomagali svih ovih godina i čekali rješavanje otvorenih pitanja. Niti jedno od pitanja, nažalost, u 32 godine nije bilo riješeno, usprkos našoj snažnoj potpori za njihovo članstvo u NATO i ostvarenje europske perspektive. Međutim, narativ koji dolazi iz Crne Gore nije dobrosusjedski i tu je narušeno načelo dobrosusjedskih odnosa. Hrvatska će inzistirati na vraćanju otetog školskog broda Jadran, tu je i oteta vojna imovina vrijednosti otprilike više od 2 milijarde dolara, tu je pitanje zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine. Za Hrvatsku nije upitno granično pitanje na Prevlaci, to je rezultat Badinterove komisije, kao što je i Boka kotorska od 1945. u sastavu Socijalističke a kasnije Republike Crne Gore«, naveo je ministar. 
H. R.