Arhiv tekstova

»Franjevački samostan u Baču najstariji je i jedini crkveni objekt iz srednjeg vijeka, iz predturuskog doba na ovim prostorima. Svi ostali su ili pod zemljom ili u ruševnom stanju (Arača, Dombo) ili kao manje crkve (sv. Marija – Morović, sv. Antun u šumi kod Bača)«, rekao je fra Josip Špehar OFM, predstojnik franjevačkog samostana na ovotjednoj tribini u Baču. 

Tribina je održana u utorak, 29. ožujka, a tema je bila povijest franjevačkog samostana u Baču. Organizatori su Udruga građana »Tragovi Šokaca« i franjevački samostana iz Bača. 

 

Osporavanja i napadanja

 

»Mogao bi netko pomisliti da je to sretna okolnost, barem će samostan imati osigurana sredstva za obnovu, a onaj tko u njemu živi bezbrižnost, ali stvarnost je sasvim suprotna. Samostan ne uživa naklonost ni državnih niti crkvenih vlasti. Upravo ta starost samostana je razlog stalnog osporavanja i napadanja da su franjevci to oteli i da je to bio srpski pravoslavni manastir. I ono malo pomoći koje država daje Katoličkoj crkvi kao manjini, ide preko biskupije u Subotici i naravno da biskup uvijek ima potrebnijih župa i da nema razloga usmjeriti nešto sredstava za samostan, budući da su redovnici u Katoličkoj crkvi izuzeti od nadležnosti biskupa. Tako je samostan ostao bez matičnog broja, bez statusa pravne osobe, koji imaju sve ostale župe, i naravno sve parohije i manastiri. Najstarija ustanova ostala je i pravno nepriznata. Bio priznat ili ne, samostan je tu i postoji, svjedoči svoju dugu prisutnost.« 

 

Povijest

 

Kronološkim prikazom sve od V. stoljeća, nakon što su Huni razorili Sirmium kada Bač postaje biskupija, preko 870. kada je papa Hadrijan II. posvetio sv. Metoda za sirmijsko-panonskog nadbiskupa sa sjedištem u Baču, pa redom kroz stoljeća kada 1169. godine križarski red Sv. Groba Jeruzalemskog podižu samostan na mjestu stare katedrale i opatije sv. Marije, pa do 1300. godine kada Darovnicom mađarskog kralja Andrije III. Arpada, koju 1301. godine potvrđuje kralj Karlo Robert Anjou, samostan postaje franjevački. 

U svom izlaganju fra Josip se posebno osvrnuo na stanje u Baču za vrijeme turske vladavine.

»Za vrijeme Turaka, u Baču i okolici djeluju franjevci iz Gradovrha-Tuzla, koji u Bač donose kult i štovanje Gradovrške Bogorodice. Iz tog doba imamo današnju ikonu Bogorodice Bačke, koju je naslikao Dima 1684., a okrunio fra Jure Bačvanin 1685. godine. Odlaskom Turaka 1688. franjevci džamiju vraćaju u crkvu i započinje život franjevačkog samostana pod imenom Gradovrški samostan u Baču, a 1689. godine franjevci osnivaju župu u Baču. Godine 1703. Rakocijevi pobunjenici kalvini opljačkali su i spalili samostan i to je bilo posljednje razaranje samostana. Franjevci bježe u Vukovar, a 1767. godine poslije obnove koja je trajala oko 50 godina samostan i crkva dobivaju današnji izgled. Crkva dobiva barokno pročelje, kor s orguljama, pokrajne kapele-lađu, barokni inventar, 10 velikih oltarnih pala i mnoštvo manjih slika za crkvu i samostan. Uređena je i knjižnica, koja sadrži knjige od XV. stoljeća i arhiv sa spisima i podacima od XII. stoljeća. Godine 1765. franjevcima je oduzeta župa, a 1829. i crkva sv. Antuna u šumi na Veliću. U samostanu je posljednji novicijat bio 1950. godine, a od 1945. do 1990. samostan ostaje bez prihoda kojeg je primao od Biskupskog vlastelinstva u Baču. Državne vlasti oduzele su zemljište Čairu, gospodarske zgrade, barokni ogradni zid – bedem u kojem su bile ugrađene rimske cigle i kućice križnog puta. Od 1990. godine do 2010. godine novogradnjama oko samostana i podizanjem razine ulice i trga na samostanskom zemljištu, samostanski je kompleks ostao u rupi, bez drenaže i kanalizacije, tako da u XXI. stoljeće ulazi u fazu ubrzanog propadanja. Za obnovu još nema ni plana ni volje«,  rekao je fra Josip Špehar. 

Franjevački samostan i UG »Tragovi Šokaca«  i ubuduće će organizirati ovakva i slična predavanja, no kao i na prvoj tribini, vidljiva je nezainteresiranost pripadnika mlađe populacije. Budući da se približavamo Uskrsu, za travanj je najavljeno predavanje na temu »Uskrs – najveći i najstariji kršćanski blagdan«, a predavač će biti vlč. Josip Štefković.