Kako je objavio Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) u svom mjesečnom biltenu, ovog srpnja, srednja temperatura zraka u Srbiji bila je čak 24,9 stupnja, što ga čini najtoplijim srpnjem od kad postoje mjerenja za Srbiju, odnosno od 1951. godine.
»Ako usporedimo brojke koje nudi RHMZ s povjesnim podacima s Digitalnog atlasa klime Srbije, dobijemo rezultat da je ovaj ekstremni srpanj bio za čak 5,7  stupnjeva topliji od normale koja je važila prije samo nekoliko desetljeća«, piše za Klima 101 Irida Lazić s Instituta za meteorologiju u Beogradu.
Velika su odstupanje kada je u pitanju srednja vrijednost, a iza nje se krije, između ostalog, ekstremni toplinski val koji je u Srbiji trajao otprilike od 8. do 20. srpnja, u ovisnosti od lokaliteta.
Tijekom toplinskog vala osim ekstremno toplih dana s temperaturama do 40 stupnjeva u gradovima diljem Srbije, već su i temperature tijekom noći bile znatno iznad granice za tropske noći, pa nisu padale ispod 20 stupnjeva.
Mediteranski region, u koji spada i Srbija, jedan je od najugroženijih u svijetu kada su u pitanju klimatske promjene. Jedan od mnogobrojnih razloga je taj što se upravo ovo područje nalazi pod češćim utjecajem anticiklona sa zapada, koji donose više temperature i zaklanjaju nas od prodora hladnijeg zraka i ovogodišnji srpanj bio je samo ekstreman primjer jedne očekivane, i sve vjerojatnije pojave.
Kako je objavljeno na portalu Klima 101 Srbija je zemlja koja je 23. svibnja ove godine zakoračila u ekološki dug, a Zemlja je do iste točke stigla 1. kolovoza, pokazuju proračuni Mreže za globalni otisak.
»Podaci oslikavaju sumornu istinu: i na nacionalnoj i na globalnoj razini crpimo prirodu brže nego što se ona može regenerirati, uvjetno rečeno uzimajući kredit od svojih potomaka. Svjetska populacija potrošila je sve biokapacitete dostupne za ovu godinu za svega sedam mjeseci (mi još brže) i to je, ruku pod ruku, s 2018. i 2022. godinom kada je dan ekološkog duga također bio 1. kolovoz – najgori skor u posljednjih 55 godina«, objavila je Klima 101.