Počele su 33. ljetne Olimpijske igre (OI), koje će u Parizu do 11. kolovoza ugostiti preko deset tisuća sportaša u više od trideset sportova. No, kakve veze ova globalno najveća sportska manifestacija ima s jednom relativno malom nacionalnom manjinom kakvi su Hrvati u Srbiji? Pa ima. Naime, na Igrama u Parizu sudjeluju i dva pripadnika te manjine – odbojkaš Miran Kujundžić (koji je išao u osnovnu školu na hrvatskom jeziku) te veslač Martin Mačković (Hrvat po ocu). Obojica su iz Subotice.
A oni nisu jedini ovdašnji Hrvati u ovoj olimpijskoj priči. Priča počinje mnogo ranije s atletičarom Đurom Stantićem iz Subotice koji je sudjelovao na Međuolimpijskim igrama 1906. u Ateni i osvojio zlato u disiciplini daljinsko hodanje na 3 km. Iako se ove Igre službeno ne priznaju kao ravnopravne ostalim Olimpijskim igrama, za Đuru se u lokalu voli reći da je »olimpijac«. Ujedno, tako se može smatrati i prvim olimpijcem Hrvatom općenito. Stantić danas ima svoj spomenik na »krivini kod vatrogasaca« a njegov portret, među ostalima, krasi galeriju velikana u Hrvatskom domu – Matici u Subotici, institucionalnom sjedištu Hrvata u Srbiji.
I poslije njega olimpijska se storija nastavlja. Tako u ovom broju pišemo o nogometašu Bačke Andriji Kujundžiću Čiči koji je upravo prije stotinu godina, 1924. na olimpijadi u Parizu branio boje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od nogometaša olimpijaca treba spomenuti i dvojicu Srijemaca – Emila Perišku (slovačkoga podrijetla) i Franju Gilera (njemačkog podrijetla).
Bilo je čak i trofejnih olimpijaca kao što su nogometaš Luka Lipušinović (srebro 1956. u Melburnu), hrvač Ivan Frgić (srebro u Montrealu 1976.) i rukometaš Zlatko Portner (bronca u Seoulu 1988.) a sudionici globalno najpoznatije sportske manifestacije kroz povijest bili su još i: hrvači Franjo Palković i Karlo Čović, atletičar Jovan Mikić Spartak, gimnastičari Josip Kejo Kujundžić i Marica Ivandekić, boksači Dragan Vujković i Geza Tumbas, rukometaš Dalibor Čutura… Neka od navedenih imena sudjelovala su na olimpijadama i više puta.
A kada je riječ o OI, spominjale su se one ovih dana (posebice na društvenim mrežama) i vezano za sporne sadržaje s ceremonije otvorenja. U pitanju je nastup drag performera u sceni koja podsjeća na Posljednju večeru, što je povrijedilo vjerske osjećaje kršćana. Organizatori OI u Parizu ispričali su se svima koje je naljutila ova scena, ističući kako je svečanost otvaranja bila zamišljena kao »slavlje tolerancije u zajednici«.
D. B. P.
Uvodnik
Olimpijada
Najave
