U okviru programa subotičke Dužijance prošloga tjedna, 25. srpnja, otvorena je tradicionalna izložba S Božjom pomoći. Tema ovogodišnje izložbe je »Žito i motivi poljoprivredne djelatnosti u arhitekturi Subotice« a može se pogledati u središtu grada ispred stupova Narodnog kazališta do 12. kolovoza.
Autor izložbe je Marinko Piuković, a stručne suradnice su prof. dr. sc. Viktorija Aladžić, dr. sc. Maja Rakočević Cvijanov i MA Neda Džamić. Na fotografijama je prikazano dvanaest objekata gdje su na fasadama i u enterijeru prisutni motivi žita i poljoprivredne djelatnosti – od katedrale sv. Terezije Avilske, Gradske kuće, tzv. žute kuće (Subotičke štedionice i Pučke banke) do najamnih palača i kuća.
Novi pogled na naslijeđe
Autor izložbe Marinko Piuković ističe kako su izložbom željeli obogatiti program Dužijance te potaknuti građane da mjesnu arhitekturu mogu vidjeti na novi način, istražujući i cijeneći umjetničke i povijesne detalje koji često ostaju neprimijećeni.
»Vjerujem da će ova izložba doprinijeti većem interesiranju za gradske fasade i njihove detalje te da će prezentacija fotografija i kataloga dodatno obogatiti i učiniti zanimljivim kulturni program grada Subotice i potaknuti daljnju stručnu obradu ovih tema, s ciljem očuvanja kulturnog naslijeđa grada«, navodi Piuković u predgovoru kataloga.
Stručna suradnica na izložbi prof. dr. sc. Viktorija Ala-džić kaže kako motivi žita i poljoprivredne djelatnosti podsjećaju na značaj poljoprivrede u lokalnoj zajednici.
»Ova je tema uočena još prije desetljeće i pol. Veliki mađarski stručnjak János Gerle je primijetio da u arhitekturi Subotice postoji žito kao dekorativni detalj. Na to mi je skrenuo pažnju rekavši kako su poljoprivredni motivi rijetki u arhitektonskim stilovima na prekretnici 19. i 20. stoljeća. Subotica je bila specifična jer je osnov njenih djelatnosti bila poljoprivreda i zahvaljujući poljoprivredi ona se podigla, obogatila i postala ono što je bila krajem 19. stoljeća. A Marinko Piuković iz UBH-a Dužijanca je nezavisno isto to zapazio i tako smo se našli oko ove teme. Ovo nije samo lokalna tema, može se plasirati i šire. Za potrebe izložbe obrađeno je dvanaest objekata, ali ih je sigurno bilo puno više«, kaže prof. dr. sc. Aladžić.
Prateći katalog sa stručnim tekstovima pruža dublji uvid u ovu temu, povezujući estetiku, povijesni kontekst i kulturni značaj fasadne dekoracije.
Zavičajna ukorijenjenost
Izložbu su organizirali Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice.
»Kao što mornari pjevaju o moru, buri i jugu, barkama, galebima i mrižama, tako i Subotičani o žitu, klasju, znoju, konjima, karucama i salašima. Ovdje se živjelo od zemlje, poštena rada i s ponosom. Iako je Subotica bila prava građanska sredina, svoje zavičajne ukorijenjenosti nije se stidjela i to ju je, kada govorimo o prošlosti od 100 do 150 godina prije nas, podiglo i ekonomski i duhovno i učinilo prepoznatljivom, a mi se toga danas s pijetetom prisjećamo. Arhitektura je izložba na otvorenom, nadam se da svi gradskim ulicama hodate uzdignuta i znatiželjna pogleda te da primjećujete detalje o kakvima je na ovoj izložbi riječ«, kazao je predsjednik KD-a Ivan Antunović vlč. Josip Štefković.
Otvorenje izložbe privuklo je brojne Subotičane, koji su iskoristili prigodu saznati poneku zanimljivost o svome gradu i njegovoj arhitekturi.
Izložbu i tiskanje kataloga pomogli su Grad Subotica i subotička tiskara Rotografika.
D. B. P.
