Arhiv tekstova

Zetović

Posebno mjesto u povijesti prosvjete bačkih Hrvata pripada sonćanskom učitelju Ivanu Zetoviću. O Zetoviću se zna veoma malo. Rođen je u Somboru 28. VIII. 1847. kao sin Josipa Zetovića i Eve Jurišić, koji su se vjenčali 15. XI. 1837. Završio je Učiteljsku školu u Pečuhu 1870. Poslije toga radio je kao učitelj u Sonti. Surađivao je s Mijom Mandićem, Ljudevitom Kuzmićem i ostalim simpatizerima i sljedbenicima Ivana Antunovića. Za Sontu je značajan, jer je rasturao bunjevačko-šokačke kalendare, list Neven i druge knjige pisane hrvatskim jezikom. Stevan Vasiljević, jedan od njegovih biografa, zapisao je o Zetoviću: »Zetović je bio načitan i veoma kulturan čovjek, čiji se prosvjetiteljski rad u narodu vidno osjećao«. Jedna ulica u Subotici (naselje Bajnat) nosi ime po njemu.

Rodoljubivi učitelji

Njegov mlađi suvremenik Mijo Mandić održao je za Prosvjetno društvo Neven (Subotica) predavanje na Bunjevačko-šokačkom saboru u Subotici 10. listopada 1920. u Gradskom kazalištu Subotica, gdje je pored drugih rodoljubivih hrvatskih učitelja u Bačkoj izdvojio i Zetovića. 
»Do god. 1848., u strogom smislu nije bilo opće nastave; tek posle satrvene madžarske bune, za vreme austrijskog absolutizma posvećivala se veća pažnja pučkoj nastavi; nu obvezatno školovanje ne beše odredjeno. God. 1868. zakonom je izrečena opća školoobvezatnost. Kako su kod drugih naroda učitelji sastavljali i izdavali šk. spise i i knjige, tako se i kod nas našlo nekoliko učitelja i svećenika, koji su i pokraj teških neprilika bez ikakve stručne prednauke barem najvećoj potrebi u pomoć pritekli. Prvi bunjevački šk. pisac bijaše Ivan Mihalović profesor bajske preparandije. On je izdao god. 1876. Ilirsku gramatiku i Očiglednu nastavu za prvi razred. Malo zatim sastavio je Prvu i Drugu Čitanku za I. i II. razred osnovnih škola. Mali katekizam sastavio i izdao je Ivan Probojčević, a srednji katekizam za više razrede osn. škola sastavio je Ivan Palić šk. okružni nadzornik. God. 1880. izdali smo Prirodopis, Prirodoslovlje, Zemljopis, Opću povest, Ustavoslovlje i Malu Slovnicu s rečnikom za osnovne škole. Ivan Zetović sonćanski učitelj izdao je Zemljopis Bačke u Somboru god. 1881.«

Izgubljeni opus

Gorespomenuto predavanje Mandić završava sljedećim riječima: »Ali ova oduševljena, požrtvovna, a osamljena nastavnička radnja nije se mogla razvijati, usavršavati. Malo po malo, a u predratno vreme, naglo je nestalo bunj. reči u sub. školama i u ostalim našim opštinama. Madžarsko nemilosrdje izagnalo je i uspomenu bunj. akcije i bunj. nastave iz škole i iz javnoga života. Da, nestade i bunjevačkih knjiga i pisaca i škola.« I doista, Zetović je dijelio sudbinu brojnih hrvatskih intelektualaca u Bačkoj iz posljednje četvrtine 19. stoljeća. Pao je u zaborav i samo rijetki pojedinci su upoznati s njegovim preporoditeljskim radom. Priznanje su mu odavali još Matija Evetović, Ivan Kujundžić i Stevan Vasiljević, koji su ukratko popisali njegov stvaralački opus: Dvanaest božićnih pisama (1898., Sombor); Zemljopis Mađarske za pučke učione (1879.), Zemljopis Bačke (1881.) i Zemljopis za bunjevačku i šokačku mladež (1894.). Od ovih knjiga jedino je dostupna široj javnosti knjižica Zemljopis Mađarske za pučke učione (1879.), čiji jedan primjerak se nalazi u knjižnici Matice srpske. Zemljopis za bunjevačku i šokačku mladež (1894.) tiskan je u izdanju tiskare Dušana Petrovića. Ivan Kujundžić, svećenik i odličan poznavatelj hrvatske književnosti u Bačkoj, piše o spomenutoj Zetovićevoj knjizi: »Broj strana nije moguće ustanoviti, jer je sačuvano samo prvih šesnaest u primjerku koji sam imao u rukama. Pisac nije naznačen, nego je nečija ruka na koricama ispisala zelenom olovkom Zetović učitelj – Sonta«.