Arhiv tekstova
Zašto nema mjesta za simbole hrvatske zajednice u javnom prostoru?
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini izrazio je nezadovoljstvo i razočaranje nepoštivanjem zakona koji se tiče isticanja simbola hrvatske zajednice u povodu današnjeg praznika te zajednice – blagdana sv. Josipa. Uvidom u način primjene odredbi Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, DSHV je utvrdio kako se on, u dijelu koji regulira način isticanja simbola hrvatske zajednice u Srbiji, 19. ožujka gotovo uopće nije poštovao.
»Naime, sukladno Zakonu, ‘simboli i znamenja nacionalnih manjina se službeno ističu tijekom potvrđenih praznika nacionalne manjine na zgradama i u prostorijama lokalnih tijela i organizacija s javnim ovlastima na područjima na kojima je jezik nacionalne manjine u službenoj uporabi, odnosno na način utvrđen odlukom o potvrđivanju simbola’. Na današnji dan zastava hrvatske zajednice u Republici Srbiji na zgradama i u prostorijama lokalnih tijela i organizacija na području Grada Subotice, osim na zgradi u kojoj je ured gradonačelnika i sjedište Skupštine grada, nije bilo. Nije ih bilo niti na jednoj drugoj zgradi ovoga tipa (te niti jednoj zgradi u kojima su državna javna tijela – policija, zdravstvo, škole…), a također niti na jednoj javnoj zgradi ni u jednom od 18 naselja na području grada. Tu, naravno, spadaju i naselja u kojima su Hrvati relativna većina stanovništva – ni u njima danas, na Dan zajednice, nema (od države odobrene) zastave naše zajednice na zgradama u kojima su javna tijela. Situacija je identična i u svih 11 mjesta u kojima je propisana službenost hrvatskoga jezika u šest drugih općina/gradova u Srbiji (Sombor, Bač, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Inđija). Nijedne zastave hrvatske manjine u Srbiji, naime, danas nema na službenim zgradama u Beregu, Monoštoru, Lemešu, Sonti, Plavni, Bođanima, Sotu, Batrovcima, Ljubi, Staroj Binguli ni Starom Slankamenu«, navodi se u priopćenju DSHV-a.
DSHV izražava nezadovoljstvo i razočaranje ovakvim nepoštivanjem Zakona od strane predstavnika lokalnih samouprava te državnih tijela koja imaju lokalne ispostave.
»Nespremnost koja se u ovom aspektu poštivanja manjinskih prava iz godine u godinu očituje zbunjuje nas, napose iz razloga što je isticanje simbola propisano relativno davno i što spada u korpus manjinskih prava za implementaciju kojih je potrebna samo politička volja lokalnih političkih aktera i zanemariva količina tehničko-fizičkog posla. Pitamo se koja se poruka šalje građanima Srbije hrvatske nacionalnosti na njihov praznik ovim činom?«, zaključuje se u priopćenju.
H. R.
