Hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježila je u utorak, 19. ožujka, jedan od svojih četiriju praznika – blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda.
Tim povodom ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Tomislav Žigmanov uputio je čestitku pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji, u kojoj stoji: 
»Blagdan svetog Josipa, drvodjelje iz Galileje, vjerenika Marije i Isusovog hranitelja, jedan je od četiri praznika Hrvata, koji, prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, obilježavaju pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji.
Odluka o tome usvojena je na sjednici Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine sredinom 2005. godine i potvrđena od strane Savjeta za nacionalne manjine. Sveti Josip je kao zaštitnik hrvatskog naroda proglašen odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine.
Hrvati u Srbiji su autohton narod, koji prostore, prije svega Vojvodine, nastanjuje u migracijama, koje su se u nekoliko valova odvijale od poznog srednjeg vijeka pa sve do kraja 20. stoljeća. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Republici Srbiji živi 39.107 Hrvata, što je, kao i u slučaju brojnih drugih nacionalnih manjina, kao i većinskog srpskog stanovništva, značajan demografski pad u odnosu na popis od prije deset godina.
Status nacionalne manjine Hrvati u Srbiji stekli su usvajanjem spomenutog Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz veljače 2002. godine, čime se svrstavaju u grupu tzv. novih nacionalnih manjina.
Više od tri četvrtine pripadnika ove nacionalne zajednice živi na teritoriju Autonomne Pokrajine Vojvodine, znatan broj ih živi u Beogradu, te u drugim većim gradovima u Srbiji. Teritorijalno su izuzetno disperzirana zajednica – ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nisu ni u relativnoj većini. Grad Subotica njihov je obrazovni, kulturni i politički centar. Najveći dio Hrvata je rimokatoličke vjeroispovijesti.
Tijekom povijesti, Hrvati u Srbiji sačuvali su svoj nacionalni identitet, a u proteklih 20 godina su uspjeli uspostaviti respektabilnu manjinsku nacionalnu infrastrukturu.
Najrazvijenije područje rada je prostor kulture – više od 40 društava, oko 30 objavljenih knjiga, znanstveni i časopis za književnost. S ponosom ističu kako je najcitiraniji znanstvenik u Srbiji – akademik Ivan Gutman iz Sombora, pripadnik hrvatske zajednice.
O informiranju na hrvatskom jeziku brine tjednik Hrvatska riječ, dnevni informativni program na Radio-televiziji Vojvodine. Obrazovanje na hrvatskom jeziku održava se od vrtića do srednje škole, u nekoliko škola na teritoriju Grada Subotice i Monoštora, a službena uporaba hrvatskog jezika i pisma je u institucijama AP Vojvodine, Grada Subotice i oko 15 naseljenih mjesta. O svemu tome brine Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, a političku artikulaciju interesa provodi najjača politička stranka, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini«, navodi u svojoj čestitki ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.