Arhiv tekstova

Predstavnici Bošnjaka i Hrvata očekuju mjesta u Vladi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u nastavku konzultacija o budućem mandataru za sastav Vlade razgovarao s predstavnicima liste »Usame Zukorlić – Ujedinjeni za pravdu – Stranka pravde i pomirenja – Bošnjaci Sandžaka – Tomislav Žigmanov – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini« u utorak, a prethodno se sastao s dosadašnjim koalicijskim partnerima, predstavnicima liste Saveza vojvođanskih Mađara. Konzultacije je u ponedjeljak započeo razgovarajući s predstavnicima koalicije albanskih stranaka s juga Srbije, te Ruske stranke koji u parlamentu imaju po jedan od ukupno 250 mandata.
Skupština Srbije ima 250 mjesta koje, po izbornim rezultatima, dijele 10 izbornih lista: SNS sa 129 mandata, proeuropska oporbena koalicija lijevog centra Srbija protiv nasilja (65), socijalisti Ivice Dačića (18), konzervativno-nacionalna koalicija NADA (13), te lista Branimira Nestorovića »Mi – glas naroda« (13). U parlament je ušlo i pet manjinskih lista za koje nije vrijedio izborni prag od tri posto.
Lista SVM-a ima šest mandata, a lista »Ujedinjeni za pravdu«, na kojoj je i DSHV sudjelovao na izborima, ima dva zastupnika, ali nijednog predstavnika hrvatske zajednice jer je prvi kandidat DSHV-a bio četvrti na izbornoj listi.

Vučić obećao inkluzivnu Vladu za manjine

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov je, poslije konzultacija s predsjednikom Vučićem, izrazio nadu da će hrvatska zajednica »imati prilike kroz resorna ministarstva« sudjelovati u izvršnoj vlasti.
Na pitanje o tome očekuje li da će ponovno biti ministar u novoj Vladi čelnik DSHV-a, koji je bio resorni ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, odgovorio je kako je Vučić bio jasan i da će se založiti kod »onih koji su pobijedili na izborima« da nastave politiku inkluzivnog odnosa prema pripadnicima nacionalnih manjina i da se multikulturalnost u Srbiji odrazi i u strukturi nove Vlade.
»Mislim da je svima jasno da su benefiti takvog stanja za sve građane Srbije više nego dobri, da su to pohvalili i brojni subjekti u međunarodnoj zajednici i sigurno da u tom smislu pridonosimo relaksiranijim odnosima u ovom dijelu Europe«, rekao je Žigmanov.
Ocijenio je da su dosadašnji doprinosi članova DSHV-a »pokazali visoku odgovornost u obavljanju državnih poslova« i da rezultati otvaraju mogućnost da budu i dalje dio svih institucija u kojima se donose odluke.
Čelnik ove zajedničke izborne liste Usame Zukorlić naglasio je da su »ovo konzultacije prije imenovanja mandatara« i da se nadaju da će »imati prilike kroz resorna ministarstva sudjelovati u novom mandatu«. Dodao je da ih je predsjednik Vučić uvjerio da će se on založiti kod vladajuće stranke da oni dobiju taj status.
»Predsjednik Srbije podržava ideju o manjinski inkluzivnoj Vladi što podrazumijeva da ćemo i u idućem razdoblju imati ministre u Vladi Srbije iz redova bošnjačkog, hrvatskog, možda i iz redova drugih naroda«, rekao je Zukorlić.
Vučić je, najavljujući prošlog tjedna početak konzultacija, rekao da će razgovarati »sa svima koji to žele«, nakon što je vodeća oporbena koalicija lijevog centra Srbija protiv nasija (SPN) priopćila da se neće odazvati pozivu, osporavajući rezultate izbora za koje tvrdi da su pokradeni.
Vučić je ranije izjavio kako očekuje formiranje Vlade do 15. ožujka.
Konstitutivna sjednica srbijanskog parlamenta prekinuta je 6. veljače nakon što su prethodno formalno potvrđeni mandati izabranih zastupnika, ali još nema službene najave o tome kada će biti održan njen nastavak, na kojem bi trebalo izabrati predsjednika, potpredsjednike i tijela Skupštine.

Žigmanov: Žaloste nas nesporazumi

Prethodno je u ponedjeljak predsjednik DSHV-a, najavljujući odlazak na konzultacije, rekao kako će »novi nesporazumi u odnosima Hrvatske i Srbije otežati artikulaciju interesa Hrvata u Srbiji«. Osvrćući se na novi diplomatski spor Zagreba i Beograda nakon izjave hrvatskog ministra diplomacije koji je, kako je rekao, »konstatirao činjenicu o neusklađivanju Srbije s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, glede ruske agresije na Ukrajinu«, Žigmanov je rekao:
»Naravno da nas žaloste najnoviji javno očitovani nesporazumi u odnosima između Hrvatske i Srbije, napose u dijelu dodatnih medijskih obrada i neprimjerenih interpretacija«.
Dodao je kako se zna da postoje velike razlike u stajalištima po brojnim vanjskopolitičkim pitanjima no do sada te razlike u odnosu prema Rusiji i ratu u Ukrajini nisu imali takve žustre i reakcije na osobnoj razini dviju strana.
»To samo, nažalost, govori u prilog krhkih odnosa između dviju država, krhkost koja se može lako urušiti. Hrvati u Srbiji, na koncu, bit će nanovo izloženi stigmatizaciji, što će dodatno usložiti artikulaciju naših interesa«, zaključio je Žigmanov.
Od subote državnici Hrvatske i Srbije vode javnu polemiku zbog izjave hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana koji je naveo da Vučić zbog svoje politike sjedenja na dva stolca može biti eventualno nekakav trabant ili satelit Rusije, ali da neće dozvoliti kao saveznici, a i partneri sa SAD-om bilo kakav utjecaj Rusa ili druge maligne utjecaje koji bi narušili stabilnost zapadnog Balkana.
Reagirajući na tu izjavu Vučić je u subotu navečer optužio Grlića Radmana za upletanje u unutarnje stvari Srbije, uvrede i prijetnje.
»Hrvatski ministar ne samo da se brutalno miješa u unutarnje stvari Srbije, već po običaju laže i vrijeđa srpski narod i prijeti građanima Srbije. Grlić Radman je jedno u pravu, možda sam ja nečiji trabant, ali nikada nisam bio ničiji potrčko i sluga, što se za Grlića Radmana ne može reći«, napisao je Vučić na Instagramu.
Srbija je uputila i prosvjednu notu Hrvatskoj u kojoj je navela da izjava hrvatskog ministra predstavlja daljnji nastavak izgradnje atmosfere mržnje prema Srbiji i srpskom narodu i narušava zajedničku politiku promoviranja mira i stabilnosti u regiji.
J. D.