Arhiv tekstova
Mirko Ivković Ivandekić izabran za zastupnika, BŠS promijenio stav prema Beogradu
18. studenoga 1923. – Nova pošta piše o Bunjevačko-šokačkoj stranci: »Bunjevačko-šokačka stranka predstavlja u našem političkom životu od prvog dana našeg oslobodjenja jedan politički anahronizam… Kako bi to izgledalo da u Francuskoj Flamanci, Burgonci ili Gaskonjci imadu svoju političku stranku čak i sa nekim zasebnim nacionalnim karakteristikama? Ili da u engleskom parlamentu Normandjani, Saksonci ili stari Bretonac zastupaju u zasebnoj stranci neku naročitu politiku, neku tipičnu taktiku i ideologiju?!«.
19. studenoga 1919. – Neven donosi članak Josipa Hartla (urednika lista), koji piše o značaju 10. studenoga, kada je osnovano Narodno vijeće Hrvata i Srba u Subotici: »Srpska vojska ne će biti manje slavna, ako se proslavi ono djelo Bunjevaca i Srba u Subotici, kada su 10. novembra – dok je ovdje još bilo i madjarske vojske i madjarske policije, madjarskih oblasti i madjarskog javnog mnjenja, išli neustrašivo gradom pod svojim zastavama, priredili skupštinu i na njoj proglasili odcjepljenje od Madjarske, izabrali ljude, koji su ušli ponosna čela u do onda madjarsku varošku kuću i ondje prvi put odlučnim glasom rekli: ovdje smo od sada mi gospodari«.
20. studenoga 1992. – Subotičke novine donose članak Ive Popića o slikaru Stipanu Šabiću i njegovoj trećoj samostalnoj izložbi 6. studenoga 1992. u izložbenom prostoru KUD-a Bunjevačko kolo. »Za slikara Stipana Šabića treba reći da on, što je pokazao i na ovoj izložbi, nikada bukvalno ne kopira prirodu. On nastoji da svaka njegova slika nosi njegovo kreativno iskustvo i određenost. Ne povodi se za uzorima, već kreira onako kako on osjeća i doživljava određenu temu ili motiv«.
21. studenoga 1918. – Neven piše da je glavni stan (vrhovna komanda) srbijanske kraljevske vojske naredio da se u Subotici postavi vlada u sljedećem sastavu. Za gradonačelnika je bio imenovan Stipan Matijević, za podnačelnika Stipan Vojnić Tunić, za glavnog bilježnika Joso Prćić, za velikog kapetana Ivan Ivković Ivandekić, za šefa poreznog ureda Mate Dulić, za glavnog računovođu Petar Gencel, za glavnog odvjetnika Milorad Mijatov, za senatora za novčarstvo Šandor Rajčić, za glavnog blagajnika Dušan Manojlović i za vođu ureda za aprovizaciju Bogdan Dimitrijević.
22. studenoga 2002. – Subotičke novine pišu da je Gradsko vijeće Subotice 20. studenoga prihvatilo zahtjev Novinsko-izdavačko ustanove Hrvatska riječ i dalo joj na korištenje tri ureda na drugom katu Otvorenog sveučilišta.
23. studenoga 1931. – Jugoslovenski dnevnik piše da je 21. studenoga održan u prostorijama kavane Beograd i pivovare Nena u Subotici banket u čast izbora Mirka Ivkovića Ivandekića (bivši pripadnik Hrvatske seljačke stranke) za narodnog zastupnika. Govorili su Matija Išpanović (školski nadzornik u mirovini) i odvjetnik Slavko Ćićić.
24. studenoga 1923. – Nova pošta piše o motivima Bunjevačko-šokačke stranke »da zauzme borbeni stav prema Beogradu i da od grupe vatrenih pristalica tesne političke i administrativne veze Vojvodine sa Srbijom postane nepomirljiva u svome autonomizmu«. Objašnjava da je do promjena u politici Bunjevaca prema Beogradu došlo dijelom zbog smjene Vranje Sudarevića s položaja velikog župana. Člankopisac zaključuje: »I tako danas nakon 3 godine njene separatističke orijentacije mi smo doživeli to da su Bunjevci, koji su se preko svoga vodje Blaška Rajića naročito eksponirali kao pristalice bezodvlačnog pripojenja Vojvodine Srbiji i koji su sa zanosom govorili o Srbiji i braći Srbima, danas otišli tako daleko, da na Beograd gledaju gore nego nekada na Peštu«.
