Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Korona stradala u ratu

Šokirani mjerama Svjetske zdravstvene organizacije, a odmah za njima i vlada država gotovo cijeloga svijeta, mnogi su novinski tekstovi i televizijski prilozi počinjali usporedbom stvarnosti s romanima ili filmovima iz žanra znanstvene fantastike. Iako su te slike uglavnom bile iste i sljedeće godine, stanovništvo diljem Planeta polako se sviklo na novu situaciju i uglavnom šutke prihvaćalo činjenice o zabrani kretanja (posebno prelazaka granica), obvezi nošenja maski, kampanji za cijepljenje...

Korona ispod pulta

U to je vrijeme, naravno, u svijetu strelovito porasla popularnost i potražnja za knjigama apokaliptičnih ili bar fantastičnih sadržaja, pa su i sami pisci, poput Stephena Kinga, morali reagirati tako što su čitateljima poručivali da u svom The standu (Postolje) to »nisu htjeli reći«. U to je vrijeme, a bilo je to samo prije dvije godine, i u Hrvatskoj naglo poraslo zanimanje za literaturu o koronavirusu, pa su mnogi posjetitelji Interlibera – nakon što su pokazali potvrdu o cijepljenju, a necijepljeni nakon urađenoga »testa na licu mjesta« – na štandovima tražili stara ili nova izdanja koja se tiču virusa ili drugih sličnih pošasti izazvanih u prirodi ili u laboratorijima.
Život se, bar što se koronavirusa tiče, u međuvremenu »vratio u normalu«, pa je (i) ovogodišnji Interliber, održan u Zagrebu od 7. do 12. studenoga, protekao kao i mnogi prethodni: uz mnoštvo posjetitelja (više od 120.000 kažu procjenitelji), novih naslova i uz bogat prateći program kao što su predstavljanje knjiga, tribine ili pak prisustvo autora koji su potpisivali kupljena izdanja svojih djela. Korona je, bar je to dojam autora ovoga teksta, otišla iz sfere zanimanja onako kako je i došla: brzo i neprimjetno. Pa ipak, da ju nisu svi zaboravili posvjedočili su rijetki posjetitelji koji su na zagrebački Sajam knjiga došli s maskom na licu, kao podsjetnici na vrijeme koje većina u svojoj svijesti želi smjestiti što dalje od sadašnjosti.
Nas je, pak, zanimalo upravo to: koliko je danas zanimanje čitatelja za ovu temu i koliko su i sami nakladnici svoju ponudu obogatili naslovima vezanim za koronavirus.
Milan Kondić iz zagrebačke Dobre knjige kaže da i danas postoji zanimanje čitatelja za naslove vezane za koronavirus:
»Mi živimo u takvom dobu i bilo bi glupo ignorirati stvarnost. Ljudi traže svašta: od Krešimira Mišaka, Davida Ickea, pa i vašeg Zorana Nestorovića. Vide na internetu, prate to, zanima ih i traže, a jezik, ako je s ovih prostora, nije im bitan. Uostalom, znate i sami: ljudi su bombardirani informacijama i poluinformacijama sa svih strana, mnogi i sluđeni, pa i ovim sajmom lutaju u potrazi za nekom istinom, utjehom ili potvrdom vlastitog uvjerenja«.
Glavni urednik V.B.Z.-a Drago Glamuzina za Hrvatsku riječ kaže kako zanimanje publike postoji, ali ne previše:
»Nema kod nas puno novih naslova na tu temu. Mislim da razlog za to leži u činjenici da su u vrijeme korone, kada knjižare jedno vrijeme nisu niti radile, nakladnici jednostavno čekali da vide kako će se to dalje razvijati i što će se na koncu dogoditi što je rezultiralo i smanjenjem produkcije. Sada je to vrijeme iza nas i mislim da ga većina ljudi želi i zaboraviti, što se vidi i po njihovom nezanimanju za ovu temu«.

Ratovi na pijedestalu

Koronu je, nažalost, vrlo brzo zamijenila kukavička (bez najave) i brutalna agresija Rusije na Ukrajinu, a taj rat koji i danas traje nedavno je čak pao i u sjenu još okrutnijega: onoga između Izraela i palestinskog Hamasa, prijeteći njegovim mnogo većim proširenjem. Za pisce i nakladnike ovakve teme pravi su inspirativni zdenac iz kog crpe svoje istine (ili: »istine«), teorije zavjere, povijesne uzroke i sadašnje posljedice, vojne i geopolitičke analize, pa do otvorene propagande i krivotvorenje ili prešućivanje činjenica.
Drago Glamuzina kaže da je sada zanimanje za apokaliptičnu koronu zamijenilo ono za kataklizmične ratove, te da je uočljivo zanimanje za knjige s ratnom, povijesnom ili političkom tematikom. Ipak, on osim knjiga ukazuje i na jednu drugu vrstu »popularnosti« ratova koji se danas vode:
»To se sve više vidi po reakcijama na društvenim mrežama i to se sve više probija i u javni prostor. Vrijeme je takvo da se polako gube mediji koji su garantirali kakve-takve objektivne informacije, a kao posljedicu toga imamo i porast broja ljudi koji će se iz prostora društvenih mreža pojaviti i u nakladništvu kao autori ovakvih ili onakvih knjiga«.
Kao i Glamuzina, i Milan Kondić kaže da je interes za ratne teme porastao kod čitateljske publike:
»To je i inače tema koja ima svoju ‘stalnu publiku’. Sigurno i sami poznajete nekoga tko voli čitati knjige o raznim ratovima, memoare, ispovijesti preživjelih... tako da je rusko-ukrajinski rat od prije skoro dvije godine samo aktivirao pozornost i zanimanje većeg broja ljudi za ovu tematiku. Naravno, ima tu svega i svačega, i pravih stvari i onih koji su od starta zastranili. Ali, što ćete: to je sloboda misli...«.
Ostali, zapravo onaj pravi dio Interlibera, 45. po redu, bio je obilježen zaista velikim brojem novih naslova, kako domaće tako i strane (prevodilačke) produkcije. Posjetitelji Sajma u svojim su izjavama za hrvatske medije to isticali kao dobru osobinu, ali je većina imala primjedbe na cijene, zamjerajući nakladnicima da su bar za ovu priliku mogli napraviti veće popuste. Ali, teško se u potpunosti složiti s takvim ocjenama, jer da su pažljivije razgledali zacijelo bi vidjeli velikim slovima ispisane »cjenike« u rasponu od jednog, pa »čak« do tri eura za knjigu! Tako su, recimo, Nalozi za ubojstva o političkim likvidacijama u Putinovo doba Amyja Knighta ili pak »studija o političkim čimbenicima u počecima kršćanstva« pod naslovom Isus i zeloti Samuela Brandona nečiju kućnu biblioteku obogatile za jedan, a Svjedok genocida Roya Gutmana za dva eura, dok su se Pjesme iz Lore Borisa Dežulovića ili pak Stope predaka – Bunjevci u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici Rikarda Pavelića mogle kupiti po šest eura. Baš kao i sve popularniji sjajni mjesni ili regionalni rječnici govora Splita ili pak neki vezani za kajkavsko, odnosno čakavsko narječje.
Ono što, osim već standardno velikog zanimanja za Interliber, svakako raduje je da je među posjetiteljima sve više mladih! I to ne samo sa slušalicama na ušima i bočicom soka u ruci nego i s punim vrećicama knjiga. Onih po jedan-dva ili nešto više eura – nije ni bitno.
I, da: na Interliberu se – za razliku od beogradskog Sajma knjiga – niti prodaja niti konzumacija čevapa, pljeskavica, debrecinera, hamburgera ili češnjovki ne doživljava kao primitivni čin, nedostojan jedne ovakve manifestacije. Upravo suprotno.
Zlatko Romić

Najava događaja

22.06.2024 - ​​​​​​​Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji

U organizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika od 22. do 26. lipnja bit će priređeni »Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji«. U bogatom programu nastupit će HKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

22. 6. (subota) u 19:30 sati

Velika dvorana Nadbiskupskoga sjemeništa

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Split, HU Benedikt, Hrvatsko Nadzemlje)

23. 6. (nedjelja) u 11 sati

Svečana pjevana Misa u crkvi sv. Josipa na Mertojaku

Predstavljanje likovnog stvaralaštva u tehnici slame

(HMI Podružnica Split, župa sv. Josipa – Mertojak, LU »Emanuel Vidović«)

23. 6. (nedjelja) u 20 sati

Gradina Solin

Folklorni koncert HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, Tamburaškog orkestra HGU-a »Festival bunjevački pisama«, Folklornog ansambla »Jedinstvo« i Kulturno-umjetničkog društva »Salona«

(HMI Podružnica Split, Javna ustanova u kulturi »Zvonimir – Solin«)

25. 6. (utorak) u 19:30 sati

Dvorac Vitturi – Kaštel Lukšić

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama« i folklorna koreografija HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, KUD-a »7 Kaštela« i KUD-a »Ante Zaninović«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Kaštela)

22.06.2024 - Marijanski pučki festival u Monoštoru

Međunarodni Marijanski pučki festival pod nazivom Zdravo budi, Marijo! bit će održan u subotu, 22. lipnja, u Monoštoru.

Manifestacija se održava u crkvi Sv. Petra i Pavla, a početak je u 19 sati. Festival organizira KUDH Bodrog iz Monoštora.

24.06.2024 - Etnografska izložba »Vrijeme nade« u Zagrebu

Narodno sveučilište Dubrava poziva na svečano otvorenje međunarodne etnografske izložbe Vrijeme nade slamarska umjetnost – nematerijalna kulturna baština Hrvata Bunjevaca i Ukrajinaca, koja će se održati u galeriji Kontrast Kulturnog centra Dubrava, na adresi Dubrava 51a u Zagrebu, 24. lipnja, u 19 sati. Na izložbi će se predstaviti radovi u tehnici slame Marije Kravčuk iz Ukrajine i Jozefine Skenderović iz Subotice.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika