Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Etno kuća Mali Bodrog

Iako se u njenoj obitelji nitko nije bavio turizmom, Jelisaveta Eržika Bešenji i kuća Mali Bodrog postali su zaštitni znak Monoštora * Kao specijalnu ponudu ističe mogućnost noćenja u Malom Bodrogu, i to u starinskim krevetima i namještajem starim više od sto godina

Vlasnica etno kuće Mali Bodrog Jelisaveta Eržika Bešenji (rođena Antalović), po struci pravni tehničar, danas je najvjerojatnije jedna od posljednjih čuvarica autentične arhitekture Gornjeg Podunavlja. Kuću, čija se starost procjenjuje na više od 150 godina, Jelisavetini roditelji Katica i Josip kupili su jer im je nedostajalo prostora za obradu zemljišta (kako Monoštorci kažu za bašća). Kuća je bila u drugoj ulici, ali su im bašće bile jedna do druge i to je presudilo da Antalovići od Špoljicini kupe kuću nabijaču pokrivenu trskom i sa zemljanim podom. 
San oca Josipa da se kuća restaurira dosanjala je Jelisaveta, ili kako je svi u selu, pa i gosti, zovu Eržika. Njenu ideju podržao je i Devid Rider iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode.
»Devid je bio osoba koja je samo učvrstila moju želju da se bavim etno turizmom«, kaže Eržika.
Iako se u njenoj obitelji do tada nitko nije bavio turizmom, Eržika i kuća Mali Bodrog postali su zaštitni znak Monoštora. Na pitanje zar nije malo kasno za jednu osobu da se u četrdesetoj godini života bez neke posebne stručne osposobljenosti počne baviti turizmom, kaže da su ljubav prema naslijeđenoj staroj monoštorskoj kući i želja za njenim očuvanjem odredili njen životni i poslovni put.

Bez razvoja nema napretka 

Iako početnica u poslovnim vodama, Eržika je vrlo brzo zaključila da sama kuća makar koliko bila atraktivna zbog svoje starosti i originalnosti nije dovoljna da bi se moglo poslovati na ekonomskim principima. Zato je odlučila posjetiteljima ponuditi i nešto više. 
»Na kraju kuće napravila sam dvoranu s dvadesetak mjesta, s otvorenim kaminom, gdje gosti mogu uživati okruženi starim pokućstvom i predmetima. No, kako se posao razvija i ne trpi stajanje u mjestu ubrzo sam shvatila da je i ta dvorana nedostatna za zahtjeve suvremenog turizma, pa sam prije pet godina sredstvima dobivenim na natječaju Grada Sombira u dvorištu sazidala još jednu dvoranu koja može primiti do 70 gostiju. Nadam se da sam time zaokružila svoju turističku ponudu, jer je to kapacitet koji odgovara jednom autobusu gostiju«, kaže Eržika.
Naravno, ističe da sve ovo prati i odgovarajuća ponuda hrane i pića. Na pitanje na što daje naglasak, tj. što joj je linija vodilja u ovom dijelu posla, odgovara da je gost uvijek u pravu i da uvijek pokušava ispuniti njegove zahtjeve, ali da se ipak njena osnovna ponuda što se tiče hrane i pića oslanja na domaća jela: riblji paprikaš, paprikaš od divljači, nedjeljni ručak.... i domaće kolače, te domaća vina, sokove i rakiju. Naglašava značaj i utjecaj svoje nađmame (tatine majke) na njen život pa i sadašnje znanje te ističe značaj upoznavanja, kako onih starijih generacija turista tako i ovih mlađih s tradicionalnim načinom života, tradicionalnim vrijednostima za koje kaže da danas neupitno nestaju. Kao specijalnu ponudu ističe mogućnost noćenja u Malom Bodrogu, i to u starinskim krevetima i namještajem starim više od sto godina. Kaže da se u posebnom ambijentu sobe stare možda i dva vijeka posebno dobro spava. 
Na pitanje o strukturi gostiju koji posjećuju njen objekt i koriste njene usluge kaže da je on vrlo raznolik, od dječjih ekskurzija pa do ekskurzija umirovljenika, od izdavanja sale za razna slavlja do organiziranja seminara, predavanja i sastanaka. S ponosom navodi zemlje iz bližeg okruženja, Europe pa do Amerike odakle joj dolaze turisti. Također kaže da se kod davanja ponude uvijek vodi time da ugodi svakom gostu, a sve sukladno njegovoj financijskoj moći.

Sama svoj gazda  

Odgovarajući na pitanje kroz koji organizacijski oblik funkcionira Mali Bodrog u poslovnim vodama, odgovara da je za sada poljoprivredno gospodarstvo. Kroz osmijeh kaže »Ja sam i direktor i radnik«. Pošto se ne može osloniti na pomoć supruga koji je umro i djecu koja su otišla u inozemstvo, prinuđena je sve poslove organizirati sama, naravno po potrebi uposliti i druge osobe (kuhar, posluga) kada je obim gostiju veći. Ne zaboravlja ni spomenuti i zahvaliti se Udruženju građana Podunav koje joj je bilo od samog osnutka pa do danas od velike pomoći. Slušajući Eržiku, dalo bi se zaključiti da Mali Bodrog sigurno i bez problema plovi u poslovnim vodama, ona kaže da baš i nije tako. Smatra da sadašnja posjećenost Malom Bodrogu nije dovoljna da bi mogla planirati razvojne programe te da bi država kroz razne načine trebala pomagati očuvanje ovakvih objekata koji su u stvari spomenici kulture i čuvari tradicionalnih vrijednosti. Zemljani podovi, zidovi, svodovi, pokrov od trske traže često održavanje, a stručnih ljudi koji to rade je sve manje. Kao drugo, svi ti radovi su iznimno skupi. Iz svega rečenog jasno je da Mali Bodrog i Eržika za sada uspijevaju, na što ona na kraju kaže da odustajanje nije njen izbor.
Željko Šeremešić

Najava događaja

07.11.2024 - Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata

Novo glazbeno izdanje ZKVH-a, pod nazivom Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata, bit će predstavljeno subotičkoj publici velikim koncertom u četvrtak, 7. studenoga 2024. godine u svečanoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo s početkom u 19 sati.

Na koncertu će nastupiti izvođači koji su sudjelovali u snimanju ovog glazbenog albuma.

09.11.2024 - KPZH Šokadija: Pjesnički natječaj 'Za lipu rič'

U povodu manifestacije Šokačko veče 2024. koje će ove godine biti objedinjeno s manifestacijom Šokci i baština, KPZH Šokadija iz Sonte objavljuje književni natječaj Za lipu rič 2024.

Na natječaj se mogu prijaviti autori s neobjavljenim pjesmama, pisanim neknjiževnim dijalektom hrvatskog jezika, šokačkom ikavicom. Natječaj je otvoren do 31. listopada.

Pjesme u pisanoj formi dostaviti na adresu: KPZH Šokadija, Vuka Karadžića 22, Sonta, s naznakom – Za natječaj ili na e-mail: biljaribic65@gmail.com.

Autori na natječaj mogu prijaviti jednu neobjavljenu pjesmu. Pjesme prispjele na natječaj ne vraćaju se autorima. Autor prvoplasirane pjesme bit će nagrađen, a pjesma pročitana na Šokačkoj večeri 2024. u okviru manifestacije Šokci i baština, koja će biti održana 9. studenoga u Sonti.

09.11.2024 - »Šokci i baština« u Sonti

Zajednička manifestacija šokačkih udruga »Šokci i baština« bit će održana u subotu, 9. studenoga, u Domu kulture u Sonti, s početkom u 19 sati. Bogato tradicijsko naslijeđe šokačkih Hrvata iz Bačke prikazat će udruge iz Sonte, Plavne, Vajske, Bača, Sombora, Berega i Monoštora.

Manifestaciju organiziraju Hrvatsko nacionalno vijeće i Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji »Cro-Fond«, uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU-a »Hrvatska riječ«. Domaćin ovogodišnje manifestacije je KPZH »Šokadija« iz Sonte.

10.11.2024 - Hrvatski pijanisti u Subotici

U organizaciji udruge Electe u Subotici će od 10. do 18. studenoga biti održan osmi po redu Piano Fest. Na festivalu će nastupiti i pijanisti iz Hrvatske: Tonja Čuić, Ivan Krpan i Vedran Janjanin. Također, nastupit će i pijanisti iz Srbije, Mađarske, Njemačke, Portugalije, Izraela i Japana. Detaljan program dostupan je na: www.electe.org.

12.11.2024 - Djela Balinta Vujkova na Interliberu

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica kao sunakladnici predstavljaju 12. studenoga 2024. godine u 15 sati na štandu Školske knjige na međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu ediciju Izabrana djela Balinta Vujkova u osam knjiga.

O ediciji će govoriti recenzentica dr. sc. Sanja Vulić, urednica edicije, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković te korektor i član uredništva Mirko Kopunović. Moderatorica je predsjednica Hrvatske čitaonice Subotica Bernadica Ivanković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika