Arhiv tekstova

U srcu smo vremena karnevala. Ovaj davnašnji običaj odlikuje razdoblje od blagdana Sv. tri kralja, pa do početka korizme, odnosno Čiste srijede ili Pepelnice. U sklopu karnevala uobičajeno se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U hrvatskoj terminologiji uz pojam karneval najčešće, ovisno o običajima u regiji ili mjestu, ravnopravno se spominju mesopust, poklade ili fašnik. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. 

Kod organiziranih karnevala obično se u prerušavanju moraju poštovati pravila i rituali, njihov početak i kraj. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih, koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina  poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih. 

 

Biti netko drugi, 

nešto drugo

 

U vrijeme karnevala svatko ima priliku postati netko drugi, nešto drugo, ono što želi, ono što voli. U današnje vrijeme karnevale obično organiziraju udruge ili turističke zajednice. Svatko je čuo za karnevale u Rio de Janeiru, Veneciji i nekim hrvatskim gradovima. No, mnogi se pitaju kakvo značenje imaju poklade, maškare, karneval, odakle potječu i koje su najistaknutije maske. Običaji maskiranja stari su maltene koliko i ljudski rod, a tradicija je vrlo živa i danas. Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, posljednji je dan božićnoga ciklusa. U starome Rimu u to su se doba godine održavale brojne svetkovine pod maskama – Saturnalije i Januarske kalende. Crkva je nastojala kristijanizirati ove običaje, pa je to razdoblje nazvala svetom dvanaestodnevnicom. Maškare su potom  raspršene u vremenu koje im je ostalo između Bogojavljenja i korizme. Neke od poganskih maski nisu iskorijenjene ni do danas, a po puno pokazatelja nameće se dojam da je Crkva namjerno poštedjela poklade kao suprotnost korizmi. U srednjem vijeku to je bio početak nove godine, a uz taj dan je u mnogim europskim krajevima vezana i tradicija biranja jednodnevnih kraljeva, što je službeni početak pokladnoga razdoblja. Neki od načina maskiranja, poput preodijevanja muškaraca u žene i obratno, maske Cigana, crnaca, različitih građanskih, crkvenih ili vojničkih zvanja, te maske životinja i čudovišta u narodu su prerasli u tradiciju. 

 

Pobjeda nad zimom, oskudicama, nevoljama

 

U našim selima te su maske nastale pod utjecajem građanskih pokladnih maskarada. Prvobitno značenje karnevalskih tradicija bilo je zaštitno. Maskiranjem se zastrašivalo demone, zle sile, duhove,  kako bi ih se odagnalo od ljudi, stoke i obitavališta. Danas ne razmišljamo o prvotnome značenju karnevala i pokladnoga maskiranja, ali ono je manje ili više prisutno u našoj blizini. Za sam naziv karneval postoji nekoliko tumačenja – izvor mu može biti u latinskom pokladnom uzviku Carne vale, koji znači zbogom meso ili od latinskoga carrus navalis, što znači lađa na kolima, koja se nekada vozila po srednjoj Europi u pokladnim povorkama. 

U pokladama, karnevalu, u mnogim sredinama na ovim prostorima uočljiv je lik Karnevala koji je u ove krajeve stigao iz zapadnoeuropskih zemalja. Karneval je figura izrađena od slame, dronjaka i slično, a uz njega su i određeni likovi, obično sudac, krvnik, branitelj i tužitelj, s primjerenim grotesknim maskama. Na tradicijom utvrđenom mjestu izvodi se dramatski prikaz suđenje zlotvoru, koji se nakon toga »svečano utopi, objesi ili spaljuje«. Ovaj običaj objašnjava se kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su utjelovljene i uništene u figuri Karnevala. Jedna od bitnih odlika karnevalskih ophoda jest buka. Buka se može proizvoditi na različite načine, a proizvode je najčešće veće ili manje grupe maskiranih osoba. Najpoznatije takve grupe su »zvončari« u Kastavštini, »buše« u Baranji, »bušari« u Vojvodini i Slavoniji, »mačkare«. Zvončari su najprepoznatljiviji među njima  po izgledu. Odjeveni su u kožuhe od ovčje kože, a na glavi imaju maske s velikim nosom, raljama, jezikom, rogovima. U rukama su im najčešće štapovi, a buku stvaraju uz pomoć zvona koje nose oko pojasa.

 

Maskenbal u Sonti

 

Ranijih se godina maskenbal održavao i u Sonti, a središnje događanje bila je ritualna »sahrana begeša« večer uoči Čiste srijede, odnosno Pepelnice. Ovaj običaj zamro je ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Zahvaljujući velikim štovateljima tradicijske zaostavštine iz Kulturno-prosvjetne zajednice Hrvata »Šokadija« maškare su u Sonti obnovljene 2007. godine, uz sudjelovanje djece »Šokadije«, OŠ »Ivan Goran Kovačić« i dječjeg vrtića »Pčelica«. I ove godine Sonćani će biti u prilici vidjeti veselu, maskiranu dječju kolonu u mimohodu ulicama Sonte, sa završnom feštom i izborom najboljih maski u prostorijama škole.