Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Poljoprivreda najveći zagađivač

Prije dvadesetak godina jedan priznati stručnjak novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo kazao je u neslužbenom razgovoru s autoricom ovog teksta kako će doći vrijeme kada Bačka neće biti područje u kome će se moći uzgajati kukuruz. Činila se tada ta ocjena pretjeranom, ali nije prošlo dugo, a poljoprivrednici su, suočeni sa sušom i ekstremnim temperaturama, u kritičnim fazama razvoja kukuruza sve više počeli sijati ranije sorte zriobe kako bi izbjegli posljedice suše. Ovo je samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje su uzrokovane globalnim zatopljavanjem, a upravo područje u kome je i Vojvodina područje je gdje su klimatske promjene izraženije u odnosu na druge dijelove svijeta. Procjene su stoga da će, a neće se na to dugo čekati, klima u Vojvodini biti onakva kakvu sada ima Makedonija. S druge strane, paradoks je da je ta ista poljoprivreda, koja trpi posljedice klimatskih promjena, i najveći zagađivač životnog okoliša.

Više hrane, više zagađenja

Posljedica je to intenziviranja poljoprivredne proizvodnje koja mora pratiti rast svjetske populacije i mijenjanje navika u prehrani. Krajem 2022. godine ukupna svjetska populacija bila je osam milijardi, a do 2050. bit će nas 9,5 milijardi. Više ljudi treba i više hrane. Ovo najbolje ilustriraju podaci o broju stoke. U svijetu je 1970. bilo sedam milijardi grla stoke, a 2011. godine više od 24 milijarde. Siju se usjevi kraće vegetacije, većeg prinosa, povećava se uporaba kemikalija i mineralnih gnojiva, a u zemljištu se nagomilavaju teški metali i štetne tvari koje zagađuju podzemne vode. Zemljište zagađuju i ostatci veterinarskih preparata, otpadne vode s farmi i iz prerađivačke industrije. 
»Više od 98 posto insekticida i 95 posto herbicida osim na površinama koje se treturaju završi na drugim parcelama. Njihova kontinuirana primjena povećava otpornost tretiranih vrsta, a stradaju druge«, rekla je stručnjakinja s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Željka Jurakić. 
O utjecaju poljoprivrede na klimatske promjene ona je govorila na jednoj od radionica koje se tijekom kolovoza i rujna održavaju u više mjesta Vojvodine u okviru projekta »Učionica inovativnog ekološkog novinarstva«, koji provodi Institut za održivi razvoj i zaštitu okoliša.
Poljoprivreda je krivac i za nekontroliranu sječu šuma. Za gubitak pet posto šuma krivo je stočarstvo, jer se šume krče kako bi se osigurali novi pašnjaci. 
»Oko 22 posto šuma nestalo je zbog širenja obradivih površina. Svake minute u 2021. godini svijet je izgubio tropsku šumu veličine deset nogometnih igrališta. Uz to, poljoprivreda je i veliki zagađivač zraka. Četvrtina plinova s efektom staklene bašte dolazi iz poljoprivrede, a 95 posto emisije amonijaka dolazi iz stočarstva. Zagađen zrak direktno utječe na rast globalnog zatopljavanja i više od 40 posto klimatskih promjena posljedica je zagađenja zraka. Porast temperature za jedan stupanj Celzija za posljedicu ima štetu na usjevima od 10 posto. U narednim desetljećima ovo će biti najizraženije u području Mediterana, gdje se očekuje smanjenje prinosa žitarica i do 25 posto«, kazala je Jurakić.
Suvremena poljoprivreda troši oko 70 posto slatke vode, a procjene su da će do 2050. godine potrošnja biti povećana za dodatnih 15 posto. U razvijenim zemljama poljoprivreda je veći zagađivač vode nego ljudska naselja, a u Europskoj uniji 38 posto vodenih površina je zagađeno zbog neke vrste poljoprivredne proizvodnje.

Srbija vruća točka

Prema riječima mr. Jurakić, Srbija spada u takozvane vruće točke na Zemlji, što znači da se zagrijava brže od prosjeka. Procjene su da se na ovim prostorima u budućnosti očekuju blage i kišovite zime i suha i topla ljeta s ekstremnim padalinama. To je potvrdio i izvanredni profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu Vladimir Đorđević na istoj radionici projekta »Učionica inovativnog ekološkog novinarstva«. On je kazao da su posljednjih 60 godina u Srbili ljeta na svakih deset godina bila u prosjeku toplija za pol stupnja. Odnosno, za 20 godina temperatura u Srbiji poraste za jedan stupanj. 
»Ljeta su sada u prosjeku toplija između 2,5 i 3 stupnja nego što su bila 60-ih godina. I zbog toga imamo ova ekstremno topla razdoblja, s temperaturama koje se približavaju i do 40 stupnjeva. Naša regija ima najbrži rast ljetnih temperatura. Sada u prosjeku imamo jedan mjesec više s temperaturama iznad 25 stupnjeva, tako da i ako nije ljeto mi imamo ljetne temperature, pa su se izgubila prijelazna godišnja doba«, kazao je Đorđević. 
U Srbiji na godišnjoj razini ima nešto više padalina, ali ljeta su postala suša za pet do 10 posto. 
»Klima se stalno mijenja, ali ovo što se događa u posljednjih stotinu godina nije zabilježeno u dugoj geološkoj povijesti našeg planeta. Zbog toga klimatolozi kažu da smo mi sada izašli iz razdoblja koje smo zvali količinski optimum u kome se ne snalazimo. Naša infrastruktura nije adekvatna za ovu temperaturu. I to je problem«, kazao je Đorđević. 
Z. V.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay