U ovih pola stoljeća postojanja i djelovanja Katedralnog zbora Albe Vidaković na mjestu zborovođe je bilo svega dvoje ljudi: s. Mirjam Pandžić i sada aktualni zborovođa Miroslav Stantić. U zboru su pjevali, i danas pjevaju, ljudi koji prije svega vole glazbu, pa i sakralnu, koja ima neku posebnu dimenziju. 
Iako je među članovima zbora u proteklih 50 godina bilo i onih koji su bili više ili manje u vjeri, kao i amatera, te i glazbeno obrazovanih članova, svi oni imali su istu misiju – pjesmom slaviti Boga. Iza brojnih koncerata i otpjevanih misa stoje sati vježbe, odricanja, učenja tekstova na stranim jezicima, usavršavanja, ali i zajedništva, druženja, smijeha, putovanja... Onoga što drži i veže sve ljude koji su bilo kraće ili duže vrijeme bili članovi ovoga katedralnog zbora. 

Brojni suradnici i nastupi i u novije vrijeme

Po odlasku u mirovinu s. Mirjam Pandžić, 1. rujna 2012. godine, rad s Katedralnim zborom nastavlja novoimenovani orguljaš i zborovođa subotičke katedrale-bazilike sv. Terezije Avilske Miroslav Stantić. Budući da je Stantić i sam jedno vrijeme bio članom ovoga zbora, dobro je poznavao tematiku i zacrtane ciljeve. Tako zbor nastavlja s redovitim uvježbavanjem već postojećeg repertoara, ali se postupno uvode i nove skladbe, a zboru se priključuju i novi, većinom mlađi članovi. Zbor dobiva nove programske i radne koncepcije. 
»U prvim godinama rada sa zborom nastojao sam da se uvrsti što više novih liturgijskih pjesama iz verificiranih pjesmarica, da obnovimo stare mise, motete, psalme... Repertoar se širio i sa  složenijim skladbama. Tako smo započeli i suradnju s komornim sastavom Subotičke filharmonije, a s nama su nastupali solisti koji su na svakom od koncerata dali svoj doprinos, a to su Pamela Kiš Ignjatov, Izabella Guzsvány, Alenka Ponjavić, Vera Zečević, Aleksandra Ušumović, Franjo Vojnić Hajduk. Nastupili su i brojni instrumentalni solisti, a za orguljama su bili i poznati orguljaši Alen Kopunović Legetin, Kornelije Vizin, Andro Čalo, David Bertran, te Stantić koji je i sam svakoga dana za orguljama.
Na stalnom repertoaru su svakako brojne mise, poput Vidakovićeve 1., 2., i 3., Staroslavenske mise, Missa Simplex, Kilbertusova Missa svete Katarine, Missa in F (Osijek 1755. god.), Charlesa Gounoda Missa Brevis op.7, kao i brojna djela poznatih svjetskih skladatelja koja se izvode sa simfonijskim orkestrom, brojni moteti, skladbe i liturgijske pjesme. Na prethodnim koncertima su se mogle čuti i nove kompozicije, nerijetko pisane za određene jubileje ili povode, koje potpisuju Miroslav Stantić i Bela Anišić.
Nastavljena je tradicija božićnih i uskrsnih koncerata (u Gradskoj vijećnici, Sinagogi i katedrali u Subotici), kao i nastupa na brojnim jubilejima poput stote obljetnice rođenja Alekse Kokića i biskupa Matije Zvekanovića (svečana misa, akademija i koncert) 2013. godine, stota obljetnica rođenja i 50. godišnjica smrti Albe Vidakovića, kada su organizirani Dani Albe Vidakovića tijekom kojih je održan simpozij, sveta misa i koncerti, a tom prigodom su gostovali i predstavnici Instituta za crkvenu glazbu iz Zagreba. Zbor je pjevao i 2016. na otkrivanju kipa Presvetog Trojstva kada je prenesen u središte Subotice, na biskupskom ređenju mons. Slavka Večerina, kao i na njegovom sprovodu, na biskupskom ređenju mons. Fabijana Svaline u Srijemskoj Mitrovici, uvođenju nadbiskupa Lászlóa Nemeta u Beogradu. Prošle godine zbor je održao uskrsni koncert Reexurexit u subotičkoj Sinagogi, i to pred 1.200 ljudi, a ove godine Ecce tabernaculum u do posljednjeg mjesta ispunjenoj katedrali. Gostovalo se i u Zagrebu, Beogradu, Baji, Kaćmaru, Osijeku, na Korčuli, u Novom Sadu, Petrovaradinu, Zrenjaninu, te po okolnim mjestima. Snimali su i pjevali na prijenosima Hrvatske radiotelevizije, Radiotelevizije Vojvodine i Radiotelevizije Srbije. 

Sigurnim koracima dalje

Posljednjih godina Katedralni zbor Albe Vidaković čini oko 40 članova, a među njima su amateri, te profesori i učenici Muzičke škole u Subotici, kao i mlađi i stariji pjevači, te je ponekad prava umjetnost sve ih uskladiti i s njima raditi.
»Ono što publika čuje na koncertu ili liturgiji je produkt nečega na čemu se radi izvjesno vrijeme. Živimo ubrzanim životnim stilom i nije jednostavno okupiti zbor i prilagoditi termine proba. Ono što je još teže od toga jest održati ih sve skupa da to traje, a i održati glazbenu razinu. Ti problemi se provlače svuda i u većim glazbenim centrima, tako da je to opći problem u radu sa zborovima i orkestrima. Puno je lakše raditi s profesionalnim ansamblima, ali se kod njih gubi ta duhovna dimnezija kako u pristupu skladbama tako i interpretaciji. Moja je sreća da naši zboraši iznimno vole glazbu, pjevanje i na liturgijama i na koncertima te doživljavaju glazbu kao duhovnost, pa i najnapornije pokuse i probe izdržavaju te zahvaljajući tome postižemo ovakve rezultate«, kaže Stantić i pojašnjava kako su probe, osobito pred velike koncerte i nastupe, dugotrajne i naporne, ali jedino tako uz rad se mogu postići rezultati.
Zbor je u proteklih pet desetljeća ostao vjeran zacrtanim ciljevima: biti koncertni i liturgijski zbor. Iako su široj publici poznati veliki koncerti i nastupi, potrebno je naglasiti da dio zbora pjeva svake nedjelje, kao i prigodom većih blagdana u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske. Zbor je ostao vjeran i opusu Albe Vidakovića koji, po riječima Stantića, za sobom ima impozantna djela na području glazbe, prvenstveno kao skladatelj, ali i kao glazbeni pedagog i muzikolog. 
Uz redovite obveze u ovoj godini jubileja, u planu su, kako je Stantić istaknuo, i koncerti, posjet Mostaru u sklopu Dužijance te u rujnu gostovanje u Šibeniku o jubileju – 725 godina šibenske biskupije.
Postavivši visoku ljestvicu u kvaliteti izvođenja sakralne glazbe, kao i svake druge znači samo jedno – dodatni rad, koji i u narednom periodu očekuje članove ovog katedralnog zbora. I tako sve do nekog novog jubileja.
Ž. V.