Arhiv tekstova
ZOO vrt
Jedan od turističkih bisera obližnjeg Palića, a samim time i Subotice, je Zoološki vrt, zasigurno najljepši od svih postojećih u državi. Punim nazivom Ustanova Zoološki vrt Palić osnovana je prije više od sedamdeset godina (1949.) od grada Subotice kao ustanova kulture, a za javnost je službeno otvoren 1. svibnja 1950. godine (važan datum državnog praznika na koji je i danas najviše posjetitelja na Paliću). Ipak, prema podacima koji se nalaze u specijalnoj publikaciji tiskanoj u povodu obilježavanja 25. godišnjice navodi se kako je ulaz posjetiteljima bio omogućen već u rujnu 1949. godine. Ideja o njegovom nastanku i pokretanju javnog djelovanja rodila se godinu dana prije (koncem 1948.) od najviših gradskih dužnosnika, tajnika Gradskog odbora i Općinskog komiteta Milana Martinovića Metalca i predsjednika Gradskog odbora Marka Bačlije, sve u cilju afirmiranja turističke ponude i planskog razvijanja dodatne ponude kupališta Palić. Radovi na uređenju potrebitih strukturnih činitelja (kavezi, volijeri, paviljoni) i prostora za posjetitelje dovršeni su u rekordnom roku od samo godinu dana od kada je Konstantin Medaković službeno iznio plan o njegovom pokretanju u Gradskoj skupštini na dan 4. travnja 1949. Rješenjem Gradskog odbora pod brojem 25942 od 11. srpnja 1950. potvrđuje se i formalno osnivanje zoološkog vrta na Paliću. Za prvog ravnatelja postavljen je upravo Medaković, koji će dugi niz kasnijih godina obavljati dužnost prvoga čovjeka vrta. Ovaj specifični životinjski i botanički rezervat smješten je u neposrednoj blizini najvećeg vojvođanskog jezera, a prostire se na površini od 15 hektara od kojih je 10 ha kultivirani parkovski prostor namijenjen posjetiteljima, a ostatak čini 5 ha poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Kako se navodi u faktima ove ustanove, njena osnovna djelatnost obuhvaća profesionalno bavljenje sljedećim disciplinama: zoologija, botanika, naobrazba i kultura, zaštita ugroženih vrsta biljaka i životinja, turizam i razonoda. Prema posljednjim podacima u vrtu egzistira više od 150 životinjskih vrsta smještenih u pedesetak volijera i objekata, dok se u Prihvatilištu za životinje nalazi preko 800 jedinki. Unutar površine ZOO vrta nalazi se i botaničko blago u vidu mnogih autohtonih vrsta, netipičnih lišćara i četinara, te više desetaka tisuća sadnica sezonskih cvjetnica koje su plod proizvodnje uposlenika ovoga vrta. Suvremenu poslovno-turističku ponudu Zoološkog vrta obogaćuju brojne dodatne atrakcije poput izložbi slika, skulptura, radionica, seminara, stručnih sastanaka i tematskih konferencija. Prema podacima o posjećenosti navodi se godišnja brojka od 150 tisuća posjetitelja iz zemlje i inozemstva. Zoološki vrt Palić otvoren je svih 365 dana u godini.
Tijekom godina svoga djelovanja Zoo vrt na Paliću uspostavio je odličnu suradnju s brojnim zoološkim vrtovima diljem Europe i svijeta: Budimpešta, München, Frankfurt, Beč, Debrecen, Veszprém, Bratislava, Brno, Varšava, Pariz, Nürnberg, Tel Aviv, Erfurt, New York, Lešna i Sofija, a specijalna publikacija tiskana u povodu njihovog jubileja navodi i popis zemalja s kojima su razvijeni kontakti i razmjena životinja: Šri Lanka (Cejlon), Maroko, Gana, Kenija, Sudan, Zambija, Bolivija, Venecuela, Austrija (v. Andreković, 1974).
Dugogodišnji ravnatelj ZOO vrta na Paliću (1977. – 2003.) bio je glasoviti subotički veterinar Ignacije Tonković, u mnogome zaslužan za stvaranje svjetski poznatog imidža i svojevrsnog nadaleko prepoznatljivog branda ove ustanove. Stručno znanje sa studija veterine u Zagrebu i praktično, bogato iskustvo u radu sa životinjama pretočio je u najboljoj simbiozi oplemenjivanja svoga životnog i profesionalnog poziva. Zahvaljujući njegovom autoritetu i dugogodišnjem stručnom rukovođenju, palićki ZOO vrt stekao je status predpristupnog člana Europske asocijacije zooloških vrtova (EAZA), a zaslužan je za prvobitno uvođenje termina tzv. zoopedagogije na teritoriju tadašnje države. Zavidna brojka od desetaka tisuća djece koja godišnje, u sklopu osnovnog i srednješkolskog programa, radno posjeti prostor vrta veliko je priznanje njegovoj prirodnjačkoj dalekovidnosti.
D. P.
