Arhiv tekstova
Skupština Hrvatskog prosvjetnog doma u Somboru, Ivan Ivković Ivandekić gradonačelnik Subotice
25. ožujka 1955. – Somborske novine pišu da se dramska i korska sekcija HKUD-a Vladimir Nazor (Sombor) pripremaju za proljetne nastupe po okolnim mjestima. Društvo također planira kupiti projektor.
26. ožujka 1946. – Hrvatska riječ piše o prvoj redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog prosvjetnog doma u Somboru, koji je nastao 1945. spajanjem Bunjevačkog kola i HKD-a Miroljub. Tajnik Ivan Bošnjak održao je govor o prošlogodišnjem radu društva. Istakao je »da su nedostatci i propusti u radu HPD nastali zbog toga, što je došlo do nesuglasica i sukoba između pojedinih dijelova društva«. Naglasio je da je »spor između mlade i stare generacije uzeo širi zamah, tako da je to mnogo škodilo razvitku i napretku društva«. Predložio je osnivanje novih sekcija: fiskulturne, šahovske, zadrugarske i sekcije narodnih sveučilišta. Skupštini je prisustvovao delegat kulturno-prosvjetnog vijeća grada Sombora Rade Dodić. Na koncu je reizabrana stara uprava društva.
27. ožujka 1932. – Subotičke novine pišu da je Bunjevačko divojačko društvo (Subotica) priredilo 20. ožujka (na Cvjetnu nedjelju) u sali Pučkog kruga (Népkör) lijepo uspjelu predstavu Legenda.
28. ožujka 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je 26. ožujka u prostorijama Hrvatskog doma u Somboru održana treća godišnja skupština Hrvatskog pjevačkog i kulturnog društva Miroljub. Društvo je je 1938. imalo 50 članova. Do ožujka 1939. broj članova se povećao na 300. Pjevačka sekcija je imala više uspjelih javnih nastupa, od kojih je najznačajniji bio nastup na proslavi 50-godišnjice župe Kohač u Osijeku, gdje je Miroljub dobio prvu nagradu. Društvo je osnovalo i diletantsku sekciju, koja je održala nekoliko kazališnih predstava pred somborskom publikom. Izabrana je nova uprava: predsjednik Antun Matarić, dopredsjednik Fabijan Hajduković (gradski veterinar), tajnik Franja Strilić, blagajnik Franjo Matarić, pročelnik pjevačke sekcije Franjo Bošnjak i pročelnica bunjevačke dobrotvorne zadruge Klara Strilić.
29. ožujka 1933. – Obzor piše da je 28. ožujka u Suboticu stigla odluka bana Dunavske banovine, po kojoj se inž. Ivan Ivković Ivandekić, bunjevačko-hrvatski rodoljub i bivši prvak Hrvatske seljačke stranke, imenuje za gradskog načelnika Subotice.
30. ožujka 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je 29. ožujka redarstveni referent Mladen Prodanović osudio Josipa Vukovića Đidu, vođu bunjevačkih Hrvata i bivšeg narodnog zastupnika, na 350 dinara globe ili 7 dana zatvora, zato što je pojedincima u gradskoj kući rekao: »Vi ste oni, koji ste dobili za izbore (1938.) krvavim načinom novac iz fonda za osiguranje protiv leda, i taj ste novac dobili iz općinske blagajne za korteške svrhe od komesara Jurića, te ćete zato odgovarati«.
31. ožujka 1934. – Glas naroda (Sombor) donosi članak učitelja Save Kanurića o ranoj povijesti somborskih Hrvata (Bunjevaca). Tu, između ostaloga, piše: »Bunjevci su se oko Sombora još prije morali doseliti, oko 1595. godine (...) Njih su doveli redovnici franjevci, ali pošto tada Turci u Somboru nisu dozvoljavali kršćanima da žive u gradu, to su se Bunjevci prvo naselili u okolini i podignuli salaše, gdje su danas Parčetići i Bošnjaci u blizini željezničkog mosta na kanalu Kralja Petra (Veliki bački kanal – primj. V. N.) i na pruzi Sombor – Novi Sad. Tu su se naselile obitelji Matarići, Bogišići, Čuvardići, Markovići i Pekanovići. Oni su sa ostalim bunjevačkim obiteljima ovdje podignuli prvu crkvu, u kojoj su redovnici franjevci obavljali bogoslužje«.
