Arhiv tekstova
Pet rokova u 16 godina
»Vidim svjetlo na kraju jednog dugačkog puta. Pod svodovima Narodnog kazališta u ovoj godini imat ćemo prve nastupe subotičkih umjetnika i umjetnika iz zemlje i svijeta«, izjavio je početkom veljače pokrajinski premijer Igor Mirović prigodom potpisivanja ugovora s gradonačelnikom Stevanom Bakićem o nastavku adaptacije, rekonstrukcije i dogradnje Narodnog kazališta u Subotici. Kao najnoviji, peti po redu, rok za završetak kazališta najavljen je 1. 9. 2023., ali bez završetka koncertne dvorane (!).
Koliko je zaista ovaj put dugačak i kakvim i čijim djelima je popločan prenosimo vam u pregledu najvažnijih događaja u vezi s rušenjem, adaptacijom, rekonstrukcijom i dogradnjom kazališta u proteklih 16 godina. Politička partija koja najduže gradi Talijin hram je vladajuća Srpska napredna stranka. Od spomenutih 16 godina dvije trećine vremena – 11 godina na vlasti je na državnoj i pokrajinskoj razini, a više od polovice vremena – 7 godina na lokalu. Sve ove godine dio vlasti je Savez vojvođanskih Mađara (SVM), partija koja je jedina bila za rušenje kazališta.
Prvi rok do 2012.
Rušenje cijele zgrade kazališta, osim zaštićenog dijela sa stupovima, započelo je sredinom 2007., a najavljeni rok za završetak radova bio je 5 godina – dakle 2012. godine.
Zbog nezadovljstva građana odlukom o rušenju 2007. organizirana je peticija koju je pokrenula Liberalno-demokratska partija, potom je novu peticiju organizirao G 17 plus, a protiv rušenja bio je i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, dok se Demokratska stranka nije izjasnila. Jedino je SVM podržao projekt rušenja. Tadašnji gradonačelnik Géza Kucsera (iz SVM-a) istakao je kako se 15 godina prije samog rušenja pripremao projekt i da su za to vrijeme vođeni brojni razgovori sa stručnjacima te da je usvojen od svih službenih institucija.
»Kazalište je u takvom stanju da je nemoguća njegova polovična obnova, ono se mora temeljno rekonstruisati i taj posao je graditeljski izazov. Nema razloga da ga ne uradimo, jer tada samo, baš kao i desetljećima prije nas, taj posao ostavljali narednoj generaciji«, rekao je direktor Zavoda za urbanizam kome je povjereno da vodi radove na izgradnji pozorišta Kristijan Bartuš.
Suprotnoga mišljenja bio je netom prije smijenjeni glavni gradski arhitekta Zsombor Szabó kao i arhitektica Viktorija Aladžić.
»Mogli smo ovu zgradu obnoviti takvu kakva jest i sačuvati arhitekturu XIX. stoljeća, a na novom mjestu sagraditi novo kazalište i budućim generacijama ponuditi zgradu u duhu novog vremena«, izjavila je Aladžić prije samog rušenja objekta.
Sredinom 2009. jasno je bilo kako radovi na objektu kasne, a gradonačelnik Saša Vučinić i predsjednik Upravnog odbora Narodnog kazališta József Kasza obrazložili su da je to zbog političkih nesuglasica. Istakli su kako je na račun izvođača uplaćeno puno manje od dogovorenih sredstava, što su iz Ministarstva kulture osporili i rekli kako nije točno da oni blokiraju gradnju.
Projektom je predviđeno kako će troškove rekonstrukcije objekta od dvije milijarde dinara snositi država, Pokrajina i Grad u omjeru 45:45:10.
»Simptomatično je da Ministarstvo kulture ne odgovara na poslan zahtjev; s njima se jednostavno ne može stupiti u kontakt i mogu reći da su se totalno oglušili na ugovorenu obvezu. Stoga mogu reći da država ne razmišlja u pravcu ispunjenja preuzete obveze«, rekao je Kasza, dodajući kako ipak vjeruje da će predsednik Srbije Boris Tadić održati danu riječ i da će se osobno založiti da izgradnja Kazališta bude završena.
Suboticu je za vrijeme stajanja radova zbog nedostatka sredstava 2011. posjetio ministar okoliša i prostornog planiranja Oliver Dulić koji je potvrdio da radovi neće biti završeni u roku, do 2012.: »Za jedan tako lijep i važan objekt u državi novca nema«.
Novca nema
Novi gradonačelnik Subotice Modest Dulić 2013. najavio je i novi rok završetka kazališta – 2016. godinu zahvaljujući Fondu za kapitalna ulaganja AP Vojvodine koji će uložiti 500 milijuna dinara.
»Naša obveza je da projekt prilagodimo vremenu u kome živimo i financijskoj situaciji Grada, Pokrajine i Republike, i da ga uskladimo s realnim potrebama grada kada je u pitanju kulturni program. (...) Ideja je da se projekt završi do rujna i da onda, s raspoloživim sredstvima koja bi u međuvremenu trebali osigurati i od strane Republike, uđemo u jednu veliku nabavu i praktično u kontinuitetu tri godine gradimo kazalište. Naša zajednička namjera je da se od travnja, kada krene izgradnja, ne staje i da za tri godine Subotica konačno dobije ovako značajan objekt«, naglasio je Dulić.
Prema novom idejnom rješenju najavljeno je rušenje gornjega kata prema Korzou i Trgu slobode što će površinu objekta sa 16.000 m2 smanjiti na 10.000 m2.
Otkrivanjem šest korintskih stupova 2015. službeno je završena rekonstrukcija vanjskog starog dijela zgrade Narodnog kazališta. Ovom prigodom predsjednik Skupštine Vojvodine István Pásztor istakao je kako je najveću podršku projektu do sada dala Pokrajinska vlada i Uprava za kapitalna ulaganja te da se projekt ne može okončati bez značajne financijske podrške republičke vlasti. Gradonačelnik Jenő Maglai rekao je kako je završetkom ove faze Subotici vraćen stari sjaj.
»To nama i našim sugrađanima daje poticaj i samopouzdanje da smo sposobni, da imamo kapaciteta odraditi velike projekte«, rekao je Maglai.
Krajem 2015. godine, poslije pauze od nekoliko godina financiranja iz Republike, ugovor o nastavku financiranja obnove kazališta potpisali su gradonačelnik Maglai i ministar kulture i informiranja Ivan Tasovac.
»Velik je privilegij, ali i odgovornost, kada ste u poziciji da završavate sve one poslove koje nisu završili vaši prethodnici«, rekao je Tasovac.
»Skadar na Bojani«
Dvije godine kasnije, početkom 2017., u Gradskoj kući sastali su se novi ministar kulture i novi gradonačelnik, Vladan Vukosavljević i Bogdan Laban, kada je postavljen novi – treći rok završetka kazališta. Početak 2020. ministar je ovom prigodom najavio kao rok, a isti potvrdio 2018. kada je opet posjetio Suboticu.
Sredinom spomenute 2020. u Suboticu je došla premijerka Ana Brnabić te postavila novi, četvrti rok – 2021. godine.
»Srbija mora postati zemlja u kojoj se završavaju započete stvari. Zbog toga je važna zgrada Narodnog kazališta u Subotici, ‘Skadar na Bojani’, koji moramo završiti i ona je projekt od najvećeg prioriteta. Bit će završen 2021.«, rekla je premijerka i dodala kako je rok za godinu dana pomjeren zbog epidemije koronavirusa.
Godinu dana poslije roka koji je postavila premijerka, 2022. rebalansom pokrajinskog proračuna stekla su se sredstva za završetak posljednje faze radova.
»Pokrajinska administracija je džentlmenski uspjela osigurati i onaj novac koji je trebala osigurati Vlada Srbije i Grad Subotica«, rekao je Mirović i najavio povećanje broja uposlenih u Narodnom kazalištu.
Prema dostupnim izvorima, do sada je u realizaciju ove investicije uloženo preko 2,5 milijarde dinara.
Podsjetimo, glumci svih ovih 16 godina rade u prostorijama napuštene tvornice Mladost, dok predstave u nedostatku matične kuće izvode na sceni Jadran.
J. D. B.
