Arhiv tekstova

Ljubav vidljiva u malome Djetetu

Božićno vrijeme najveselije je doba u godini. Vrijeme je to podsjećanja na Isusovo rođenje u Betlehemu, koje se kod kršćana obilježava izradom i postavljanjem božićnih jaslica i figurica podno božićnog drvca u domovima i u crkvama. 
»Betlehemske jaslice nisu ukras u crkvi već uprizorenje onoga što nam donosi Evanđelje po Luki i po Mateju, a to je rođenje Isusa Krista, stvarnoga događaja koji se dogodio za vrijeme vladavine cara Augusta, kako nam donosi Sveto pismo. Prikazivanje jaslica prvo je vezano uz žive jaslice i sv. Franju. On je 1223. godine u selu Greccio, blizu Asisa 25. prosinca, na dan rođenja Isusa Krista uprizorio žive jaslice. Sakupio je ljude iz sela koji su prikazali rođenje Isusa Krista s jaslama u koje je Isus položen. Prvo prikazivanje beltehemskih jaslica kroz figure bilo je u samostanu Fussen u Bavarskoj 1252. godine i nakon toga u crkve ulazi prikazivanje rođenja Isusa Krista kroz figurice«, kaže prior karmelićanske crkve u Somboru o. Stjepan Vidak, OCD.
Centar betlehemskih jaslica je mali Isus, Djetešce položeno u jaslice i Blažena Djevica Marija, te Josip. 
»Uvijek su uz Isusa vol i magarac. Evanđelja nam ne kažu da je tako bilo. No, mi u Starome zavjetu prepoznajemo da je Isusovo rođenje naviješteno po prorocima. Ovdje se pozivamo na riječi proroka Izaije koji kaže: ‘Vol poznaje svog vlasnika, a magarac jasle gospodareve, Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije’. Ispunjenje ovih riječi vidimo u proslovu Ivanova Evanđelja gdje se kaže: ‘K svojima dođe, al njegovi ga ne primiše’. Znači, vol i magarac u odnosu na svoje gospodare i vlasnike su zahvalniji i razumniji nego li narod spram svoga Mesije, Isusa Krista jer ga ne primaju. Zatim, tu su pastiri, o čemu govori i Sveto pismo, da su anđeli pastirima navijestili Spasiteljevo rođenje. Tu su i ovčice koje idu uz pastire. Od ostalih figura su Tri mudraca ili sveta Tri kralja, a uz njih mogu biti i njihove životinje, većinom deve kao prijevozno sredstvo, a nekad je tu i slon što bi moglo upućivati na narod Azije, možda Indiju kamo se Evanđelje vrlo brzo proširilo. Ta tri mudraca simboliziraju tri poznata naroda u ono vrijeme, odnosno tri poznata kontinenta – Europa, Azija, Afrika, pa zato se među njima nalazi i crni kralj. Njima je tradicija pripisala imena: Gašpar, Melkior i Baltazar, a njihova početna imena uz tekuću godinu možete vidjeti danas na naljepnicama koje se ostavljaju kod blagoslova obitelji ili kredom ispisana na vratima (npr. 20+G+M+B+22). Tu je i prikazanje samog mjesta Betlehema u noći Isusova rođenja. Promatrajući Betlehem promatramo Božju ljubav, ljubav koja se utjelovila. Bog je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našeg spasenja. On to čini iz ljubavi. Bog dolazi k nama, neprimjetno, ponizno, rađa se kao svatko od nas i to nam pokazuje da se ne trebamo Boga bojati, već ga ljubiti kao što on nas ljubi«, kaže otac Vidak.
Betlehemske jaslice u crkvi se postavljaju ranije, ali figura Isusa se postavlja na samu Badnju večer. 
»Božićno vrijeme u Katoličkoj crkvi traje do blagdana Krštenja Gospodnjega, to je prva nedjelja nakon 6. siječnja i do tada se drže jaslice u crkvi. No, u ovom dijelu nekadašnje Autro-ugarske i jaslice i borovi drže se do Svijećnice, 2. veljače«, kaže prior karmelićanskog samostana u Somboru.
Papa Ivan Pavao II. započeo je 1982. godine tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu sv. Petra ispred božićnog drvca.
Jaslice su jedan od najprepoznatljivijih simbola Božića, a njihov prikaz duboko je vezan i za hrvatsku tradicijsku kulturu. Najstarije hrvatske jaslice datiraju iz 17. st. i čuvaju se u franjevačkom samostanu na otočiću Košljunu u zaljevu otoka Krka naspram Punta. U Hrvatskoj postoji Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica.
Z. V.