Arhiv tekstova
»Međunarodna situacija se sve više intenzivira«
Slušam i gledam aktualne međunarodne i domaće vijesti (tu naviku sam stekao pored svog pokojnog oca kome je često bio istovremeno uključen i radio i TV) i sjetim se političko-satiričnog mađarskog filma Pétera Bacsóa Krunski svjedok, snimljenog davne 1969., potom zabranjenog i deset godina »držanog u bunkeru«. Javno je prikazan 1979., da bi odmah postao kultni, pogotovo određene rečenice poput one kada šef policije drug Virág (Cvijeće) običnom malom čovjeku, čuvaru nasipa Józsefu Pelikanu, koji ujedno simbolizira narod (nas), objašnjava da trebamo biti budni i spremni jer se »međunarodna situacija sve više intenzivira«. Slično ovome govori nam vođa najmoćnije političke stranke (koji je usput i izabrani predsjednik Republike) već godinama, kada govori o međunarodnoj ili unutarnjoj situaciji naše lijepe republike. Tako je govorio prošle i pretprošle godine kada smo mi stariji od 65 godina bili praktično u kućnoj karanteni zbog koronavirusa i cijela se zemlja borila s ovim virusom, ali nas je u isto vrijeme ohrabrivao da »svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo«.
Ove godine na globalnoj razini imamo energetsku i prehrambenu krizu, koja je direktni rezultat rata i embarga, što je prijetnja i našoj državi. Kada predsjednik govori o južnoj pokrajini, tu je situacija »dvostruko intenzivna«: prvo Albanci »provociraju« našu, tj. svoju, državu s posebnim registracijskim tablicama, a zatim »kvinta« (pet vodećih država svijeta) intenzivira pritisak na predsjednika osobno, a time i na Srbiju. Traže da normaliziramo odnose s »našim teritorijem« (usput, rezolucija Vijeća sigurnosti govori o »posebnoj autonomiji« pokrajine Kosovo, zasad se na ovom planu ništa ne radi). Traže da uvedemo sankcije, embargo prema agresorskoj Rusiji, koji su naši tradicionalni prijatelji i branitelji jedinstvenog državnog teritorija Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a.
Embargo i sankcije
Povjesničari tvrde kako je »embargo« izmislio najčuveniji vojskovođa Francuske Napoleon u ratu protiv Engleske, kad je zabranio uvoz britanske robe u Francusku. Nije uspio slomiti britansku privredu, a na koncu Englezi su mu »slomili kičmu« u bitci kod Waterlooa. Sjećam se u nekadašnjoj SFRJ Srbija je uvela zabranu uvoza robe iz Slovenije (bojkot) kao vrstu »kazne« što Slovenija 1989. nije dozvolila »uvoz mitingaša s Kosova« da im održe »miting istine«. To je bio čin razbijanja zajedničkog tržišta Jugoslavije, a time kasnije i same SFRJ. Danas zbog agresije Rusije na Ukrajinu EU uvodi pakete za paketom embarga (zasad ih ima osam, a deveti je u pripremi) na uvoz prije svega energenata: plina i nafte iz Rusije, s objašnjenjem da time žele zaustaviti rat u Ukrajini. Ovim sankcijama žestoko se protivi susjedna Mađarska i naša zemlja, jer obje države imaju dugoročne ugovore o uvozu plina i nafte iz Rusije, pogotovo što je ruski Gasprom vlasnik 51 % akcija u NIS kompaniji. Usput, nalazišta plina su u Vojvodini i zato je u Novom Sadu sjedište ovog najvećeg i najbogatijeg domaćeg akcionarskog društva s 11.000 uposlenih. Briselska EU birokracija vrši pritisak da i Srbija uvede sankcije Rusiji jer mi smo »potencijalni kandidati« za članstvo, ali imamo probleme oko uvođenja »pravne države« (jedna od točaka pregovora s EU). Također, vodi se postupak protiv Mađarske i Poljske da nisu pravne države zbog zakona koji su u protivnosti sa shvaćanjima liberalnih vođa EU. Kao vrstu kazne odugovlače ovim zemljama isplatu dijela sredstava za obnovu zemlje od štete koju je proizveo virus covid.
Igra s granicama
Otkad je čovjek čovjek postoje granice između posjeda dvojice ljudi, susjeda, i zbog međe spremni su se i pobiti. Slično je i s teritorijima dva plemena ili dvije države. Ova igra je bila omiljena i među svjetskim velesilama. Prva ovakva velika »igra« dogodila se poslije I. svjetskog rata. Rezultat ove »igre« bio je II. veliki rat, kojeg je nastavio »hladni rat«. Trenutno se vodi »proxi-posredni rat« na teritoriju Ukrajine, čiji je dio teritorija nastanjen pretežno Rusima zauzela Ruska federacija, a stanovnici ovih teritorija su se na referendumu izjasnili kako se žele priključiti ovom savezu država (Zapad ovaj referendum ne priznaje). Zapravo, Ukrajina je poprište dugotrajnog sukoba između zasad jedine velesile SAD-a (neki im »tepaju« da su »svjetski žandar«) i nekadašnje druge velesile SSSR-a, to jest današnjeg nasljednika Rusije. A najbrojnija država Kina u prikrajku traži svoju šansu. Nije ni čudo što u SAD-u neki političari otvoreno govore kako je Kina pravi neprijatelj. Usput, međunarodna situacija – energetska i prehrambena kriza se doista intenziviraju, dok bankari zadovoljno trljaju ruke.
