Arhiv tekstova

Prćić (Perčić)

U pojedince koji po svom povijesnom značenju zauzimaju mjesto odmah poslije velikana mogu se ubrojati mnogi predstavnici roda Prćića, koji po razgranatosti nimalo ne zaostaje za Dulićima, Kujundžićima, Vojnićima i drugim glasovitim obiteljima. Svijest o pripadnosti zajedničkom stablu i povijesnoj ulozi snažno je izražena kod pripadnika ovog roda. Pokazatelj toga je činjenica da povijest i sadašnjost kulturnog života bačkih Hrvata ispunjava nekoliko pojedinaca koji nose ovo prezime: urednik Hrvatskih novina Miško (1878. – 1945.), podgradonačelnik Subotice i odvjetnik Josip, književnik i sakupljač narodne baštine Ivo (1894. – 1959.), njegov istoimeni sin (1927. – 2002.) i unuk Hrvoje (1954.), liječnik i kolekcionar umjetnina Vinko Perčić (1911. – 1989.), književnici, otac i sin, Milivoj (1942. – 2016.) i Dražen (1967.).

Trojica braće

Matične knjige Subotičke biskupije pokazuju da su Prćići na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće bili veoma razgranat rod. Zbog toga istraživanje njihove genealogije iziskuje napore, koji nadvladavaju mogućnosti pojedinca. Ipak je moguće u značajnoj mjeri rasvijetliti neke od onih segmenata obiteljske povijesti koji čine integralni dio zajedničke povijesti bačkih Hrvata. U pitanju su naravno preporodni pokret Ivana Antunovića i njegovih sljedbenika i era gradonačelnika Lazara Mamužića. Nije bez značenja činjenica da su u to vrijeme, dakle u drugoj polovici 19. stoljeća, u društvenom životu Subotice i hrvatske zajednice vidno mjesto zauzimala trojica braće: Pava (1823. – 1905.), Albe (1831. – 1905.) i Miško Prćić (1840. – 1906.). Naravno, i prije toga su Prćići imali svog »velikana«. Možda najznačajniji od njih je odvjetnik Joso Prćić (umro 1891.). Međutim, o njemu Neven od 1. siječnja 1891. piše da je »bio rodjen bunjevac, al je uvik o glavi svoga roda dilovao«. S druge strane, braća Pava, Albe i Miško stekli su svojim radom kod običnih Hrvata u Subotici reputaciju narodnih prvaka. Do sada u historiografiji njihovi slučajevi i doprinosi nisu promatrani kao dijelovi jedne cjeline. Povjesničar Mirko Grlica, dobar poznavatelj epohe, čitajući subotički tisak, sretao se s njihovim imenima, ali ih nije poistovjetio kao rođenu braću. 

Genealogija

Djed Pave, Albe i Jose Prćića bio je izvjesni Mijo Prćić, koji je 14. XI. 1798. oženio Julijanu Šokčić. Njihov otac Stipan je rođen 5. I. 1804. Stipan se 13. XI. 1822. vjenčao Janjom, kćerkom Antuna Stipića i Petronile Gabrić. Janja je umrla 28. VIII. 1863. Pava je rođen 15. XII 1823. Oženio se vrlo mlad, s 18 godina 17-godišnjom Jelisavetom Stantić, koja mu je rodila sina Petra (1857. – 1895.). Bio je član Pučke kasine. Umro je 27. IX. 1892. Pavin brat Albe je kršten 25. III. 1831. u Kunbaji. Oženio se Klarom Dulić 14. XI. 1849. Klara je preminula 5. III. 1878., pa se Albe oženio 12. I. 1881. Marijom Milanković, udovnom Franje Jaramazovića. Bio je predsjednik Pučke kasine. Umro je 4. I. 1905. Najmlađi brat, Miško, rođen je 7. X. 1840. Oženio se 14. IV. 1873. Janjom Lichtnecker. Njegova djeca su bila asimilirana. Bio je predsjednik sirotinjskog stola i gazdačke (hrvatske) banke. Poslije suspenzije Laze Mamužića kratko je obavljao dužnost privremenog gradonačelnika Subotice. Umro je 3. VI. 1906.