Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Katolički vjeronauk u Somboru, obljetnica zemunskog Tomislava

12. studenoga 1924. – Slobodni dom piše da je narodni zastupnik Jakob Schoblocher održao u Inđiji 5. listopada sastanak Hrvatske republikanske seljačke stranke, koji je okupio oko 300 ljudi. »Nadam se, da ću za koji dan obaviestiti vodstvo, da imademo jednu organizaciju u našim redovima više, i to od samih Niemaca, jer je Indjija čisto njemačko mjesto, a ima liepi broj predplatnika Freis Heim-a«, piše Schoblocher.

13. studenoga 1940. – Hrvatski dnevnik piše da je u Somboru održana sjednica Zajednice doma i škole, kojoj su prisustvovali u velikom broju katolički roditelji. Oni su prigovarali ravnatelju gimnazije Miloju Stojadinoviću što u tom zavodu već tri godine nema katoličkog vjeroučitelja. Stojadinović se pravdao da se on već obraćao vlastima u vezi s tim pitanjem. Međutim, istina je da se biskup Lajčo Budanović osobno zauzeo za to pitanje kod mjerodavnih.

14. studenoga 1936. – Hrvatski branik (Vinkovci) piše o 40. godišnjici Hrvatskog pjevačkog društva Tomislav u Zemunu, koje je nastalo spajanjem Odjeka i Rodoljuba 1925. Odjek su osnovali hrvatski omladinci 26. siječnja 1896. Svoj naziv duguje učitelju Vjekoslavu Kirinu iz Samobora. Prvi predsjednik društva je bio profesor Edo Ulrich. Odjek je kasnije okupio nekoliko javnih radnika: profesora Vatroslava Rožića (branič ljepote i čistoće hrvatskog jezika), župnika Vilima Korajca (hrvatskog književnika i humorista), pedagoga Ljubomira Dvornikovića, odvjetnika Matu Ivića (ušao u sabor kao član Nezavisne narodne stranke). Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub je nastalo 1907. zaslugom Živka Bertića, književnika, odvjetnika i člana sabora. Uoči proslave 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva Rodoljub i Odjek obrazovali su HPD Tomislav. Od 1928. društvo je razvilo ozbiljan rad pod upravom priznatog radnika Josipa Gunčevića. Tomislav je podupirao hrvatske kulturne napore u Srijemu. Osnovao je u Zemunu podružnice Hrvatskog radiše i Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

15. studenoga 1924. – Hrvatske novine pozivaju svoje pristaše da obilaze Antuna Bergera, tavankutskog župnika, jer je on glavni korteš (agitator) Narodne radikalne stranke u Tavankutu. »On trguje, goji svinje, prodaje vino na malo i veliko, ako i nema vinograda, što više kod njega se nalazi i duvana na meter, ako ga i nije sadio i ako je s njih trgovati zabranjeno. On je politički nepro, jer hoće svom narodu zlo, a dobar i ugodan život samo sebi.«

16. studenoga 1940. – Hrvatski dnevnik piše da je biskup Ljudevit Budanović imenovao 32 nova odbornika rimokatoličke crkvene općine u Somboru. Na čelo uprave je od trojice kandidata izabran Grga Vuković, odvjetnik i prvak HSS-a u Somboru. Za predsjednika nadzornog odbora izabran je Martin Sečujski, a za predsjednika kulturnog odbora Franjo Međeši.

17. studenoga 1935. – Subotičke novine pišu da je u Baču održana 20. listopada pod pokroviteljstvom biskupa Ljudevita Budanovića svečana posveta zastave katoličke omladine. Između župskog stana i crkve generalni vikar Blaško Rajić održao je pontifikalnu misu uz asistenciju Nevena i posvetio zastavu. Kuma i kum zastave su bili bračni par Marija i Stjepan Azaševac. Poslije podne u dvorani sestara Naše gospe otvorena je izložba šokačke narodne nošnje i veziva.

18. studenoga 1920. – Zastava piše o zboru Bunjevačko-šokačke stranke održanom u Lemešu 7. studenoga. Zbor je otvorio Paja Knezi (ratar). Zastupnik Ivan Evetović predstavio je program stanke. Poslije njega govorio je župnik Bolto Agatić.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika