Šest manjinskih zajednica, od 19 koje sudjeluju na neposrednim izborima, neće imati mogućnost izbora – na glasačkom listiću imaće samo po jednu listu, piše dnevni list Politika. Naime, kako navode, kada je prošlog petka u ponoć podvučena crta ispod lista koje su se prijavile za neposredne izbore za nacionalna vijeća nacionalnih manjina 13. studenoga, postalo je izvjesno da će broj sudionika biti manji nego prije četiri godine. Do isticanja roka za kandidiranje na ovim izborima pristiglo je i prihvaćeno ukupno 50 izbornih lista 19 nacionalnih manjina, dok je na izborima prije četiri godine bilo 58 lista koje su kandidirane iz redova 18 etničkih zajednica. Najveća konkurencija je kod Bošnjaka, Albanaca, Rusina i Rusa, koji će birati između pet lista, četiri liste imaju Aškalije, po tri Egipćani, Bunjevci, Bugari i Slovaci, po dvije Česi, Rumunji, Romi i Ukrajinci. Ostali (Slovenci, Nijemci, Grci, Mađari, Poljaci i Vlasi) neće imati mogućnost izbora – na glasačkom listiću imat će samo po jednu listu. 
Uspoređujući prošle izbore 2018. godine i ove Politika piše kako su Rusini kandidirali čak sedam izbornih lista, a Albanci šest, dok su po jednu listu imali samo Grci, Poljaci i Slovenci. Tada se, prema analizi Cesida, za 372 mjesta u 18 nacionalnih vijeća biranih neposrednim putem nadmetalo ukupno 1.067 kandidata (nešto manje od tri kandidata na mjesto jednog člana), dok se u slučaju četiri vijeća birana elektorskim skupštinama 105 kandidata nadmetalo za 90 mjesta (njih je biralo 379 elektora). 
I na ovim izborima četiri nacionalna vijeća – crnogorsko, hrvatsko, sjevernomakedonsko i goransko – birat će elektorske skupštine. 
Objašnjavajući činjenicu da je sada manje izbornih lista nego prije četiri godine Emilija Orestijević, projektna menadžerica u Cesidu, rekla je da je kod nekih nacionalnih zajednica došlo do ukrupnjavanja i svjesnih dogovora da se ide s jednom ili s manjim brojem izbornih lista. Kod nekih drugih manjinskih zajednica čini se da nema dovoljno interesiranja za sudjelovanje u radu vijeća.
 »To jeste veliki problem u ovom trenutku. Znači da ne postoji kompeticija i postavlja se pitanje što je uopće motiv pripadnika nacionalnih zajednica da izlaze na izbore kada to zapravo nije izbor, nego je davanje glasa samo jednoj jedinoj političkoj opciji s kojom netko legitimno ima pravo ne slagati se. Šest nacionalnih zajednica od ukupno 19 ima po jednu izbornu listu – to je zaista demotivirajuće za građane, pripadnike tih zajednica«, ocijenila je ona za Politiku.
U poseban birački popis za pripadnike 19 nacionalnih manjina koje biraju nacionalna vijeća na neposrednim izborima upisano je 454.807 birača, a onih koji nacionalna vijeća biraju putem elektorske skupštine (Goranci, Crnogorci, Hrvati i Sjeverni Makedonci) još je 45.110 ukupno. 
Orestijevićeva je ocijenila da su izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina ad hoc tema kojoj se ne posvećuje dovoljno pažnje ni informacija u medijima. Pripadnici nacionalnih zajednica ne znaju dovoljno o svemu ovome, iako je u tijeku već četvrti izborni ciklus, a sama nacionalna vijeća ne rade dovoljno na edukaciji. 
Kada je riječ o organizaciji ovih izbora u čiju se završnicu ulazi, sve teče dosta glatko, dodala je. Ono što je bilo problematično je preklapanje procesa popisa stanovništva i izbornog procesa za NVNM. »Naš dojam iz razgovora s lokalnim stanovništvom jest da često nisu razlikovali procedure popisa i upisa u PBP i zbunjivali su se oko toga. Zbog toga kao da nije ni bilo izborne kampanje, koja će vjerojatno ozbiljnije krenuti tek od danas. I to je sigurno doprinijelo činjenici da tema izbora nije bila dovoljno vidljiva u javnosti«, ocijenila je Orestijević.