Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Poticanje proaktivnog djelovanja

Odlukom Skupštine grada Subotice, nakon stanke od četrnaest godina, u proljeće 2022. ponovno je osnovan Savjet za međunacionalne odnose kao savjetodavno skupštinsko tijelo koje u svojoj nadležnosti ima pitanja ostvarivanja, zaštite i unaprjeđivanja nacionalne ravnopravnosti, u skladu sa zakonom i Statutom Grada Subotice. Poslije višegodišnje neaktivnosti, to jest nepostojanja ovog radnog tijela, Grad Subotica je ovom odlukom tada ispunio zakonsku obvezu koju imaju još 72 općine u Srbiji po osnovu zastupljenosti nacionalne manjine u sastavu lokalnog stanovništva od minimun 5 posto.
Centar lokalne demokracije (CLD) Subotica, koji je osnovan sporazumom između Grada Subotice i Vijeća Europe 1993. kao lokalna organizacija civilnog društva koja pokreće inicijative zasnovane na uvažavanju kulturne i nacionalne raznolikosti stanovništva, a s ciljem uspostavljanja modela upravljanja koji osnažuje sve članove zajednice, u subotu je održao program obuke za članove Savjeta za međunacionalne odnose. Program je organiziran u okviru zajedničke inicijative CLD Subotica i jednog broja organizacija civilnog društva (Caritas, Romski edukativni Centar, Njemački narodni savez, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, Centar građanskih vrijednosti), a pod nazivom »Svi naši tornjevi«.

Oživljavanje javne debate

»’Svi naši tornjevi’ je program osmišljen kao skup raznovrsnih aktivnosti koje imaju za cilj obrazovanje za aktivno građanstvo, unaprjeđivanje sudjelovanja mladih u životu lokalne zajednice, istraživanje i javno zagovaranje, a koje su zajednički razvili tim CLD Subotica i lokalne partnerske organizacije kao i individualni suradnici i stručnjaci. Njegov glavni cilj je da se oživi javna debata o međureligijskoj i međunacionalnoj toleranciji i otvori javni prostor za šire sudjelovanje različitih lokalnih aktera koji bi zajedno pridonijeli sadržaju aktivnosti gradskog Savjeta za međunacionalne odnose«, rekla je direktorica CLD-a Stanka Parać-Damjanović.
»Organizacija dvije tematske javne debate, promocija bogatog vjerskog života, istraživanje i zagovaranje zasnovano na dokazima su naše glavne aktivnosti koje imaju za cilj promociju međureligijskog dijaloga i tolerancije i veću zastupljenost ove teme, kako na dnevnom redu donositelja odluka tako i lokalnih organizacija civilnog društva, nacionalnih i vjerskih zajednica. Objavljivanje publikacije s rezultatima istraživanja i preporukama s dva okrugla stola, projektna brošura o vjerskom naslijeđu iz perspektive mladih, tematski broj časopisa Mozaik su naš zajednički doprinos za unaprjeđivanje javnog dijaloga na ovom planu u našoj lokalnoj zajednici«, objasnila je Parać-Damjanović.

Uloga Savjeta za međunacionalne odnose

»Formiranje Savjeta za međunacionalne odnose na nivou jedinica lokalne samouprave u Srbiji pridonosi cjelovitosti postojeće pravne regulative i institucionalne arhitekture zaštite i unaprjeđenja prava i sloboda nacionalnih manjina. Posebno je značajna njihova uloga u okviru sustava lokalne samouprave i principa ostvarivanja prava nacionalnih manjina na nivou vlasti najbližem građanima. Osim toga, može se reći da, shodno svojim nadležnostima, savjeti za međunacionalne odnose mogu imati proaktivnu ulogu u promoviranju ljudskih i manjinskih prava u lokalnoj zajednici, unaprjeđivanju informiranosti i uvažavanja principa poštovanja i prihvaćanja kulturnih, religijskih različitosti, međuetničkog dijaloga i tolerancije«, rekla je među ostalim Parać-Damjanović. 
Međutim, u Izvještaju pučkog pravobranitelja navode se i evidentni problemi, kako u osnivanju tako i funkcioniranju Savjeta za međunacionalne odnose. Ukazuje se na pasivni odnos, to jest manjak interesiranja nacionalnih vijeća prema ovim tijelima i potiče da se u većoj mjeri prepozna njihov značaj i uloga na lokalnoj razini. Savjeti za međunacionalne odnose nemaju funkciju »dodatne zaštite« manjinskih i ljudskih prava već bi trebali biti mjesto javnog dijaloga i kreiranja lokalnih javnih politika koje promoviraju poštovanje i prihvaćanje različitosti i doprinose socijalnoj koheziji, toleranciji i razumijevanju u višenacionalnim sredinama. Nasilje, diskriminacija ili govor mržnje mogu se prevenirati edukacijom, javnim djelovanjem ovakvog institucionalnog mehanizma na lokalnoj razini. Sam po sebi SMO postaje platforma za kontinuirani dijalog među nacionalnim zajednicama, ali i platforma za suradnju sa svim drugim organizacijama civilnog društva na promociji principa poštovanja različitosti, istaknuto je na skupu.

Funkcioniranje savjeta

Na skupu je bilo riječi i o funkcioniranju i ovlastima ovih savjeta. O svojim stavovima i prijedlozima Savjet obavještava Skupštinu grada koja je dužna izjasniti se o njima na prvoj sljedećoj sjednici, a najkasnije u roku od 30 dana. Skupština grada je dužna prijedloge svih odluka koje se tiču prava pripadnika srpskog naroda i nacionalnih manjina prethodno dostaviti na mišljenje Savjetu. 
Isto tako, Savjet ima pravo pred Upravnim sudom pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke ili drugog općeg akta Skupštine grada ako smatra da su njima neposredno povrijeđena prava pripadnika srpskog naroda i nacionalnih manjina predstavljenih u Savjetu i pravo da pod istim uvjetima pred Upravnim sudom Srbije pokrene postupak za ocjenu suglasnosti odluke ili drugog općeg akta Skupštine grada sa Statutom. Članovi ovih radnih tijela se biraju na prijedloge nacionalnih vijeća, a predstavnike srpskog naroda predlaže nadležno tijelo Skupštine grada. Ipak, najvažnije promjene koje bitno određuju efektivno funkcioniranje Savjeta odnose se na opredjeljenje zakonodavca da osigura samostalnost u radu na način da za člana Savjeta ne može biti izabran vijećnik Skupštine grada. Druga bitna promjena odnosi se na način odlučivanja, to jest da Savjet odlučuje konsenzusom članova. Novina u odluci o formiranju Savjeta odnosi se i na odredbu kojom se utvrđuje potreba da Savjet surađuje sa svim institucijama, organizacijama i udrugama zainteresiranim za zaštitu i unaprjeđenje prava nacionalnih manjina na teritoriju Grada. 
Upravo ovakvu ulogu SMO prepoznaje pučki pravobranitelj u svom posebnom Izvještaju, čiji nalazi su uključeni u Peti Izvještaj Republike Srbije (rujna 2022.) dostavljen Savjetodavnom odboru Vijeća Europe zaduženom za monitoring primjene Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina. U ovom Izvještaju se među ostalim ističe kako je obveza osnivanja Savjeta u vezi s potrebom da na lokalnoj razini postoji tijelo koje omogućuje svim nacionalnim zajednicama zajedničko razmatranje pitanja međuetničkih odnosa i ostvarivanja prava nacionalnih manjina. 
»Također, osnivanje takvog tijela je u interesu građana i jedinica lokalne samouprave jer zauzimanje zajedničkog stava svih nacionalnih zajednica koje su zastupljene u Savjetu prilikom davanja mišljenja i prijedloga doprinosi kvaliteti donesenih odluka. Na žalost, izostala je reakcija zakonodavca i sad se rezultat može očekivati u smislu unaprjeđenja stanja, ali samo ukoliko se poduzmu sve potrebne mjere i aktivnosti, kako bi se ne samo formalno, u smislu broja osnovanih savjeta, već suštinski postigao napredak i osigurali uvjeti da ova tijela ostvaruju svoju ulogu. Akcijskim planom za pregovaračko Poglavlje 23. Srbija je preuzela obvezu promovirati uspostavljanje i djelotvorno funkcioniranje savjeta za međunacionalne odnose na lokalnoj razini u svim općinama s etnički mješovitim stanovništvom. Također, preporuka Komiteta ministara Vijeća Europe je dana i u pogledu poticanja osnivanja i djelotvornog funkcioniranja savjeta. Imajući sve navedeno u vidu, kao i jedno od bitnih ograničenja u funkcioniranju SMO, to jest nedostatak proračunskih sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave, proaktivni odnos i suradnja ovih savjeta u okviru različitih inicijativa, kako međunarodnih organizacija tako i organizacija civilnog društva su više nego dobrodošli za njihov rad«, zaključila je Parać-Damjanović.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay